Kada je 2011. britanski Channel 4 emitirao seriju u kojoj engleski premijer mora  pojebat svinju kako bi spasio člana kraljevske obitelji, znao sam da sam pronašao svemir po svom guštu.

Antologijski Black  Mirror autora Charlija Bookera doživio je samo dvije kratke sezone na engleskoj televiziji da bi ga 2016 preuzeo Netflix koji 29. prosinca planira premijeru četvrte sezone ove distopijske serije koja secira utjecaj tehnologije na ljude, ali i služi kao svojevrstan sociološki eksperment prikazujući mračni potencijal naše budućnosti.

Inače, premijerna epizoda The National Anthem sa spomenutim premijerom i svinjom čak i nije najbolja epizoda prve “sezone” koja se sastoji od svega tri dijela. Druga (Fifteen Million Merit) i treća (The Entire History Of You) gura još dalje granice mogućeg i televizijski prihvatljivog. U tim epizodama Booker prikazuje svijet u kojem se novci zarađuju vježbanjem na stacionarnim biciklama uz obvezno gledanje reklama i briljantno parodira utjecaj talent show emisija te alterantivnu stvarnost u kojem svoja vizualna sjećanja možete snimiti i reprizirati.

Black Mirror je zaradio kultni status i iznimno vjerne obožavatelje što je nekonevencionalni Netflix prepoznao i ugrabio prava za novih 12 epizoda vrijednih 40 milijuna američkih dolara.

Treća sezona, i prva na Netflixu, nije razočarala i emitiralo se šest epizoda od kojih je San Junipero pokupila nagradu Emmy za najbolji TV film u 2016, a ranije ove godine najavljena je i četvrta sezona koja će se u cijelosti prikazati 29. prosinca.

Autor Charlie Booker briljantno koristi svoju prošlost satiričara i stručnjaka za video-igre, poznavatelja tehnologije i utjecaja interneta i društvenih mreža na stil života, ali i na bazične životne funkcije, želje i interese. Ali, pogrešno bi Black Mirror bilo svrstati pod sci-fi distopiju koja se bavi isključivo tehnologijom. Black Mirror je sociološki laboratorij koji ukazuje na falange ljudskog mozga, način na koji rezoniramo i način na koji koristimo prednosti modernog života na potpuno pogrešan način.

Black Mirror nije akcijski sci-fi već jebena egzistencijalistička drama s (ne)zdravo velikom dozom crnog humora.

!!!Spoileri u sljedećem videu!!!

Pitanje morala i etike je neizbježno pitanje jer smo suočeni s manipulacijom mozga vojnika radi izvršavanja zapovijedi (Men Against Fire) i brutalno i nehumano kažnjavanje zločinca za jednako nehuman čin (White Bear). 

Ističu se i epizode koje nam pokazuju da svijet crnog ogledala i nije tako udaljen o stvarnosti, epizode poput “The Waldo Moment” u kojoj komičar putem animiranog medvjeda gotovo osvaja izbore (Spužva Bob u Splitu, Pokret Pet Zvjezdica u Italiji) te se žestoko kritiziraju i parodiraju mediji i njihov utjecaj na svakodnevni život.

Black Mirror tjera svoje likove do samog ruba i izlaže ih nehumanoj razini patnje. Nekad su sami krivi za to, nekada su žrtve izopačenog sustava, ali sustava koji nas nevjerojatno podsjeća na naš vlastiti. Paranoja je, bez sumnje, lajtmotiv ove antologijske distopije.

“To su priče u kojima te bacimo u očaj i onda se popišamo po tebi… jer izgleda da ljudi to vole”

— Charlie Booker

Booker je za četvrtu sezonu najavio “malo više nade” i raznolik parametar tonova i tema. Epizode će imati vlastite redatelje među kojima možemo izdvojiti Tobyja Haynesa (Dr. Who, Sherlock), Tim Van Pattena (Boardwalk Empire, DeadWood, Game of Thrones, Pacific) i David Slade (Breaking Bad, American Gods).

Bookerova nit vodilja kroz ovu sezonu je ideja da se ljudskih mozak može uploadati  na cloud nad kojim nemamo kontrolu i kakve bi bile posljedice toga.

Prva epizoda USS Callister se odvija na svemirskom brodu, dok ArkAngel prati majku koja nakon gubitka djeteta ulaže u novu tehnologiju koja joj omogućava bolju kontrolu nad kćerkom. HangTheDJ osmišljava novu aplikaciju za pronalaženje i spojeve dok je posljednja Black Museum komplicirana antologija unutar antologije koja poput epizode White Christmas spaja nekoliko odvojenih priča.