Telegram.hr je ulaskom na hrvatsku izdavačku scenu donekle promijenio pravila igre kada su u pitanju digitalni mediji. Pozornost su privukli odličnim dizajnom, snažnom vizualizacijom i zanimljivim tekstovima.

Naravno, tu su i naslovi zbog kojih Vam dođe da ušećete u redakciju Telegrama s vojskom lektora i profesora hrvatskog jezika te nekolicinom novinarskih doajena i podijelite par odgojno-obrazovnih.

Sramotni, neprofesionalni i nepismeni naslovi na gruboj granici s tabloidnim i senzacionalističkim su jednostavno – odličan posao.

Ne vjerujete nam? Pitajte BuzzFeed, ViralNovu, DigiDay koji su uz pomoć svojih, uvredljivo napadnih i priglupih naslova, mudro i inteligentno prikupljali vojsku vjernih čitatelja i napravili odličan posao. Tu je i Business Insider, portal koji važnim i osjetljivim vijestima iz poslovnog svijeta pristupa suptilnošću srednjoškolaca na maturalcu u Pragu.

Urednik Business Insidera, Henry Blodget,  dotakao se u razgovoru sa Spiegel Online prirode digitalnog izdavaštva u kontekstu kreiranja viralnog naslova.

“U printanim medijima čitatelj već kupi novinu pa je u biti nebitno hoće li pročitati članak. Mi, pak, moramo navući čitatelja da otvori svaku našu priču. Na početku smo dosta trenirali oko toga. Događalo se to da netko nađe odličnu priču, objasni nam ju i napiše je, ali s klasičnim novinskim naslovom i nitko ju ne bi htio otvoriti. Onda bismo mu mi rekli – ne, opiši je onako kao što si i nama. Ljudi vole taj stil razgovora kroz naše naslove”

— Henry Blodget, urednik Business Insidera

Naslovi kao prijateljsko čavrljanje uz kavu

Nekoliko je enormno važnih detalja u ovom citatu:

1. Kad čitate digitalni medij čiji je sadržaj besplatan, vi ga “kupujete” otvarajući tekstove. Tim potezom radite gotovo isto kao i kada kupujete novine. Ne plaćate vi, ali ojačavate poziciju izdavača koji ima taj poslovni model
2. Naslovi kakve vidite danas po internetu nisu plod slučajnosti koliko aktivnog istraživanja izdavača oko toga kako maksimalizirati sadržaj priče
3. Ovaj koncept “razgovora kroz naslove” je ključan jer dobivate osjećaj da otvaranjem članka nastavljate priču koju vam je novinar otvorio kroz naslov

Bivši novinari iz redakcija poput BuzzFeeda i Business Insidera bi objašnjavali kako su urednici testirali desetke pa čak i na stotinjak naslova s ciljem da pogode onaj za koji su vjerovali da će rezultirati s najviše klikova. Nije to nikakva novost, već samo evolucija klik-bejt tehnike koja postoji otkad je interneta.

Agencije za istraživanje i kontrolu medija u SAD-u pokazale su, primjerice, kako su određeni članci na BuzzFeedu i sličnim stranicama, pisani na razini djeteta u četvrtom razredu osnovne škole. Naravno, većina članaka je na bazi rangiranja i lista raznovrsnih pojava i fenomena.

Radi se o dugačkim naslovima u formi razgovorne rečenice koji u prosjeku sadrže oko deset riječi, puno pridjeva, priloga i pleonazama. Cilj je da naslovi zvuče onako kako bi ste ih prepričali prijatelju uz pivu ili napisali na društvenim mrežama.

Dio čitatelja primjećuje ovaj trend i kod Telegrama, ali čitatelji u RH ga podvlače pod klasičnu nepismenost i neodstatak školovanih novinara. To je pogrešno jer se ovdje ne radi o omaškama već o poslovnom modelu.

Telegram.hr je s ciljem preuzeo metodu kreiranja naslova od portala poput BuzzFeeda i Bussiness Insidera jer je uredništvo ispravno procijenilo da se radi o dobrom i modernom rješenju. Naslovi moraju ostavljati dojam dijaloga i zvučati interaktivno.

Nepoštivanje pravila struke i nedostatak kontrole

Osnovni problem kod Telegram.hr jest što preuzimanje tehnika sa stranih portala ispadne iznimno nespretno na hrvatskom jeziku pa dobivate sulude i uvredljivo loše naslove koji ne priliče ozbiljnom mediju. Ovakav oblik kreiranja naslovnica može proći, ali ga je potrebno dozirati.

Nedostatak uređivačkog standarda i masakriranje hrvatskog jezika je legitimno ako se takvim deklarirate i isti standard primjenjujete kroz cijeli redakcijski proces. Telegramu to, pak, služi isključivo za privlačenje znatiželjnih čitača kojima su ovakvi naslovi svježi i neobični.

To se ne bi trebalo tolerirati, ali se tolerira i to pod geslom: Kliknuo si – kasno je!

Telegram donosi iznimno kvalitetne novinarske radove i određene segmente poput kulture i sporta pokriva najbolje u Hrvatskoj. Iako svom kredibilitetu ne radi u korist s politikom senzacionalističkih naslova, taj izdavač nije jedini u regiji i svijetu koji je na krilima jeftine psihologije izgradio respektabilan posao.

Dolaskom Telegrama na hrvatsku digitalnu scenu i uspjehom koji je napravio, drugi i novi izdavači odlučili su sličnu tehniku primijeniti i na svoju uređivačku politiku. Problem je taj što neki ni sadržajem unutar članka ne mogu opravdati idiotizam u naslovu.

I u tome je najveći problem. Kreira se i od strane najkomercijalnijih medija se podupire razvoj modela koji je u konačnici parazitski i destruktivan. Modela koji najveću štetu čini novinarima i novinarskoj struci – istoj onoj koja ga je nahranila; stoga – parazitski.

Kliknuo si – kasno je. Jebiga.

Na čitateljima je da odluče hoće li podupirati ovakav princip rada u zamjenu za nekoliko dobrih tekstova. Hoćemo, otvarat ćemo telegram.hr i dalje kao i druge medije koji nam zagolicaju maštu.

Šteta samo što u Hrvatskoj nema neka udruga, ne znam – novinarsko društvo ili slično – koje bi se jasno, glasno i jezgrovito pozabavilo ovim trendom i javnost uspješno osvijestilo o čemu se tu radi i zašto se to događa. Možda nemaju iskustva u kreiranju javnog sadržaja ili mogućnosti da dođu do javnosti.

Zaboga, neka zaposle nekoga iz Gorske službe spašavanja ili neka pokušaju složiti nekakav atraktivan naslov tipa:

“Evo, upravo smo sada vidjeli da već par godina neki portali od hrvatskog jezika rade pijane orgije. Razgovarali smo s njima o osnovnim jezičnim standardima i novinarskoj etici”

Bitno je da strukovna tijela pokušaju osvijestiti javnost pa da odluku potrošači mogu donijeti na temelju kvalitetne informacije, a ne zbog neznanja i nerazumijevanja situacije.

Ali nema veze, Zadnje Polje će obavljati taj posao umjesto njih.