Američki tiskani i digitalni magazin Wired koji pokriva teme vezane uz novu tehnologiju, kulturu, ekonomiju i politiku, uvodi naplatu svog digitalnog sadržaja s prvim danom veljače.

Glavni urednik Nicholas Thompson pojašnjava kako je podizanje tzv. paywalla zaštita od budućnosti u digitalnom izdavaštvu čija važnost raste iz godine u godinu, ali koji još uvijek traži najbolji poslovni model za svoj rad.

“Kada uvedete pretplatu kao poslovni model, vaš pristup se mora u potpunosti promijeniti. Ti tada pokušavaš izgraditi jako dubok odnos s čitateljem. Nitko se neće preplatiti ako misli da ono što radiš nije jedinstveno. Želiš što više čitatelja i želiš da čitatelji dolaze sve češće, ali najviše od svega želiš da obožavaju tvoje priče.”

— Nicholas Thompson, glavni urednik Wired magazina

Model pretplate funkcionirat će na način da čitatelji dobivaju pet članaka besplatno tijekom mjeseca, a nakon toga bi morali platiti 20 američkih dolara za neograničeni sadržaj bez reklama.

Thompson je za Wall Street Journal potvrdio da je dio razloga prelaska na novi model i želja da Wired zarađuje više novca te da ne ovisi o reklamama i oglašivačima. Upravo je Thompson bio na čelu New Yorker Magazina kada je uvedena pretplatu na njegov digitalni sadržaj koja je kroz 2017. narasla za čak 72%.

The New Yorker i Wired su u vlasništvu snažnog globalnog izdavača Condé Nast koji čitatelje broji u stotinama milijuna i pod svojim krovom drži i magazine poput  Allure, Architectural Digest, Condé Nast Traveler, GQ, Pitchfork, Vanity Fair, Vogue.

Direktorica umjetničkog sadržaja u Condé Nast, Anna Wintour, potvrdila je da kompanija razmišlja o uvođenju pretplate na još svojih magazina te da nisu previše razmišljali prilikom donošenja ovakve odluke za Wired jer su sigurni da postoji tržište tehnoloških entuzijasta koji su spremni platiti za pristup ekskluzivnom, bogatom i pametnom sadržaju koji pokriva teme od njihovog interesa.

Digitalni izdavači ni u 2017. nisu uspjeli dostići zacrtane poslovne ciljeve kada su u pitanju prihodi od oglašavanja, uključujući i Vanity Fair, Vice, BuzzFeed. Iako se tijekom zadnjih deset godina gomila novca slila u digitalno izdavaštvo što je popraćeno dodatnim ulaganjima i rastom zapošljavanja – prihodi od oglašavanja i prodaje nastavljaju padati.

Novac od pretplate koji su za vrijeme turbulentnih političkih zbivanja zaradili The New Yorker, The Washington Post, The New York Times, a koji je porastao za gotovo 45% nije se prelio i na ostale, manje izdavače te specijalizirane magazine.

Povećava vjernost, smanjuje dostupnost

Business Insider je uveo elemente pretplate kao i Financial Times,i ESPN, najavio ga je i CNN te brojni drugi izdavači čije su analize pokazale da se ovakav model ipak isplati. Native oglašavanje nije rezultiralo revolucijom koja se od njega očekivala, a pisana riječ debelo zaostaje za video sadržajem u smislu efikasnosti i prometa koje objavljene reklame donose oglašivačima.

Zadnje Polje je nedavno pisalo o modelima u Hrvatskoj koji omogućavaju rad nezavisnim medijima, a primjerice Poslovni Dnevnik koji je dio Styria Media Grupe također je uveo elemente plaćanja za svoje online članke.

U prošlom desetljeću pretplata na digitalni sadržaj je bila neprihvatljiva i nerazumna. Brojni izdavači su se opekli na tom pristupu i internet je ostao krcat kvalitetnim, analitičnim, provjerenim i besplatnim sadržajem. Prihodi su dolazili od oglašivača ili od investitora, ali oba modela su sada u sjeni kreiranja pretplatničke baze čitatelja. Od izdavača do nezavisnih blogova koji su primijetili da im takav model ipak može donijeti kvalitetne prihode.

Udio zarade od pretplate na globalnoj razini još uvijek je zanemariv, ali odluka najutjecajnijih izdavača da se prebace na ovakav model ukazuje da se trendovi kreću u tom smjeru. Oni odgovaraju novinarima i redakcijama jer im dozvoljavaju neovisnost od oglašivača i fokus stavljaju na čitatelja. Pobornici paywalla idu toliko daleko da tvrde i da on spašava novinarstvo.

On će neminovno rezultirati smanjivanjem dostupnog, besplatnog sadržaja na internetu. Čitatelji neće imati mogućnost plaćanja pretplate na deset različitih magazina i tržište će se morati konsolidirati. Stanovništvo s nižim prihodima u velikoj mjeri neće na internetu imati luksuz pristupa kvalitetnom novinarstvu u kapacitetu u kojem taj pristup ima danas. Važnu ulogu će odigrati i odluka izdavača kakav model pretplate će uvesti i u kojem opsegu.

Iako plaćanje za pristup kreira vjernost i angažman kod čitatelja, postavlja se ključno pitanje koliko je ovakav model održiv na internetu koji do sada nije trpio ovakve ideje i uvijek bi pronašao način kako mu kontrirati te je li nadolazeća generacija konzumenata uopće spremna u većoj mjeri plaćati za pristup sadržaju?

Nemamo odgovore na ova pitanja, a ako vi imate kakvo mišljenje javite nam se – besplatno je.