Kino je pristojno ošišan mladić u odijelu i leptir-mašni. Nakon 10 godina, poprilično nesiguran, dolazi na okupljanje gdje se treba naći sa svojim prijateljima. Svi njegovi stari poznanici su već stigli. Marketing, Telefon, Festival, Glazba, Internet, Magazin i Televizija. Neopterećeno ćaskaju.

“Što ti radiš ovdje?”, upita Kino sam sebe prije nego što uđe u prostoriju.

Kratki film “Reunion”  Sama Kidda prošle je godine osvojio prvu nagradu na “Unscene” festivalu kratkog filma i to na temu: Budućnost kina. Sam Kidd je kino predstavio kao suviše uštogljenog i nesigurnog mladića kojeg su pregazile neke nove tehnologije i trendovi i ne snalazi se najbolje u novom okruženju.

Koliko je, zaista, mračna budućnost kino industrije? Je li njezino vrijeme prošlo?

U SAD-u je odlazak u kino-dvorane bio na najnižoj razini u posljednje 24 godine, a predviđanja za 2018. su čak i gora jer je kino-kalendar sve prazniji i sve više filmskih studija izabire alternativne načine za distribuciju svojih filmova.

Ipak, u Europi su 2016. i 2017. bile najbolje godine s najviše posjetitelja u posljednjih 12 godina. Rast je osobito zabilježen u srednjoj i istočnoj Europi za čak 10,7%. Posjećenost u Srbiji tijekom 2017. je porasla za čak 28% dok je u Hrvatskoj zabilježeno 5,7% više posjetitelja. To je u velikoj mjeri posljedica brojnih novih investicija u moderne kino-dvorane sa suvremenim konceptima.

Kina su doživjela više promjena i inovacija u posljednjih nekoliko godina, nego u cijelom prošlom stoljeću. Prisiljeni su se prilagoditi ili u potpunosti iščeznuti.

3D projekcije sada izgledaju kao davna prošlost u odnosu na nove tehnologije i koncepte kojima industrija eksperimentira kako bi privukla gledatelje. 4DX s laserskim projektorima, 9D s pokretnim sjedalima, efektima snijega, magle i kiše. Virtualna realnost. Samsungovi high dramatic range LED ekrani. Tematske kino dvorane i videoigre uoči filmova. Mjesečne pretplate, večera uz film i interaktivne kino dvorane.

Unatoč svim tim pojmovima koje ne razumijemo ili baš upravo zbog njih – prosječan filmoljubac filmove gleda na mobitelu, na kompjuteru, na televiziji. Odlazak u kino je izgubio društveni status koji je imao još krajem 20. stoljeća, a distributeri su dobili jednu sasvim novu konkurenciju.

Netflix smrtni neprijatelj

Netflix je postao neprijatelj broj jedan za kino industriju kojoj krade filmove ispred nosa i potpisuje ugovore za distribuciju filmova koja bi inače punila kina. Umjesto toga, gledatelji ih imaju priliku gledati u sklopu svoje pretplate, u toplini svog doma i to navlastiti  zahtjev.

U Francuskoj, čija regulativa ne dozvoljava da filmovi koji igraju u kinima iduće tri godine budu dostupni na drugom mediju među kojima su i digitalne platforme, udruženje filmaša žestoko je prosvjedovalo kada je festival u Cannesu odlučio prikazati i dva filma na koja distribucijska prava drži upravo Netflix za koji vjeruju da uništava kulturu filma i kino industrije i uz to izbjegava francuski porezni sustav.

“Mi nismo protiv kina. Ono što Netflix želi jest pustiti film s uzice. Želimo da filmska industrija raste. Kako se distribucija filmova promijenila u zadnjih 30 godina? Dobro, kokice su ukusnije, ali to je više-manje sve.

— Reed Hastings, izvršni direktor Netflixa

Novi ulagači poput Netflixa i Amazona (koji puno više ulaže u kino distribuciju) žele preuzeti primat na načinom na koji film dolazi do gledatelja i kako se u konačnici konzumira. Netflix je i dalje radikalno protiv kino premijera i omogućuje publici da u udobnosti vlastitog doma i kada ona to želi, ima na jedan klik dostupan film. Netflix će u 2018. izbaciti 80 novih, originalnih filmova što je rast od gotovo 60%.

U SAD-u je porast cijena ulaznica doveo do prosjeka od devet dolara za jedan film. Netflix je povećao mjesečnu pretplatu, ali je ulazni paket ostavio na osam dolara. Za sve što poželite gledati tijekom cijelog mjeseca. A i kokice su jeftinije kod kuće nego u kinu.

Kino dvorane za sastanke

Redatelji i filmaši konstantno naglašavaju kako je doživljaj gledanja filma u kino dvorani neusporediv s onim kod kuće. Osobito s onim na mobitelu ili tabletu i osobito dok ste u vlaku na putu prema poslu ili vam je film tek pozadinska buka. Gledatelj jednostavno ne može kroz takve medije dobiti bogatstvo slike i zvuka kakvo je redatelj imao na umu. Ipak, untaoč tehnološkom napretku pa i 3D tehnologiji, publika je u velikoj mjeri izgubila naviku odlaska u kino.

Upravo te promjene u navici i stilu života najveća su opasnost za kino dvorane. Nove generacije nemaju potrebu družiti se na način da se okupljaju i odlaze gledati film u kino. Komuniciraju preko društvenih mreža i aplikacija za direktno dopisivanje. Ne smeta im što grandioznu kinematografiju gledaju na mobitelu od pet inča.

“Nemamo posjetitelja. Možda desetak vikendom. Nekada dvorane iznajmimo za održavanje sastanaka. Čak i tada jedva uspijemo pokriti sve troškove”, priča upravitelj jednog kina u Kini čije dvorane zjape prazne unatoč golemim investicijama. Kinezi preferiraju gledati filmove kod kuće. Besplatno. Na internetu.

Čak ni dodjela nagrade Oscara nema utjecaj na prodaju kino ulaznica kakvu je imala nekoć. Kako bi film konkurirao za Oscara, mora u komercijalnim kinima igrati minimalno tjedan dana. Netflix za to nije baš puno briga.

Filmovi i glumci o kojima se najviše priča na društvenim mrežama, najčešće nisu ti koji osvajaju nagradu i dojam je da je Akademija izgubila dodir s publikom. Oscar je danas sinonim za pretenciozan, često naporan i neprobavljiv film. Čak je i više kul ne pogledati ga i pohvaliti se s tim, nego sjediti dva i pol sata i praviti se da vam je zabavan.

Kino industrija se dugo godina nije morala prilagođavati jer nije imala dostojnog protivnika. Odlazak u kino bio je obiteljska, društvena i romantična okosnica. Pitanje je hoće li nova tehnologija natjerati publiku u kina, osobito zbog toga što je za očekivati da će tehnologija napredovati i za kućna kina i televizije te virtualnu stvarnost.

Hoće li prije iščeznuti film kao umjetnost ili kina kao prostori u kojima se prikazuju filmovi?

Unatoč tome što kino i dalje nudi daleko najbolje iskustvo gledanja filma i ima iznimno važnu ulogu na kreiranje pejsaža zabavne industrije, nije nezamislivo da će u skoroj budućnosti kino dvorane biti tek podsjetnik na način na koji se nekada uživalo u sedmoj umjetnosti.