Hoće li umjetna inteligencija asimilirati novinarstvo?

Mislili smo složiti drugačiji naslov, ali program koji koristimo nam je sugerirao da je ovaj najbolji

     Brže, točnije, efikasnije. Objava vrućih, izvanrednih vijesti odnosno nezaobilazni postovi  na društvenim mrežama – nerijetko su napisani nevidljivom rukom nevidljivog algoritma.

Već nekoliko godina je sasvim uobičajeno da su vijesti iz svijeta sporta ili financijskog svijeta o padu ili rastu dionica, kao i objave o tim temama na društvenim mrežama, napisane od strane umjetne inteligencije, odnosno programa specijaliziranog za objavu vijesti.

Moćna medijska kuća Reuters koristi program Reuters News Tracer koji skenira objave na društvenim mrežama kako bi iz prve ruke doznao o aktualnim, izvanrednim događajima. Iz Reutersa procjenjuju kako su u godinu dana preko tog programa prvi objavili izvanredne vijesti u 50 slučaja te da ovaj sustav omogućuje njihovim novinarima da s analizom i reportažama krenu od osam do 50 minuta prije nego njihova konkurencija. Tracer koristi “machine learning” i “cognitive computing” tehnologije. Program ima pristup oko 700 milijuna dnevnih tvitova, provjerava lokaciju i jesu li izvori (računi) verificirani te postoji li još izvora koji spominju određeni događaj. Novinari zatim provjere zaključke Tracera i krenu s objavama.

Reuters je razvio i Lynx Insights program za automatizaciju pisanja i budućnost vide u tzv. kibernetičkom novinarstvu koji kombinira umjetnu inteligenciju i machine learning s radom novinara. Padraic Cassidy iz Reutersa rekao bi: “Uzeli smo ono što programi znaju najbolje i ono što ljudi znaju najbolje, a to je stavljanje stvari u kontekst, ubacivanje citata te davanje uvida u situaciju.”

Novinari žele procese ubrzati, ali jednako tako žele i osloboditi svoje vrijeme te izbjeći rutinske, svakodnevne zadatke ili gubiti dane analizirajući gomilu podataka koji će programi obaviti puno brže, točnije i efikasnije.

Ipak, tehnološki start-upovi poput japanskog JX Pressa čije su dvije trećine zaposlenika programeri, uspijevaju objaviti izvanredne vijesti daleko ispred konkurencije u medijima pa su tako prvi preko svog NewsDigesta objavili vijest o smrti polubrata Sjeverno Korejskog vođe Kim Jong-Una – analizirajući objave na društvenim mrežama. Televizija i brojne druge medijske platforme jednostavno su postale prespore za umjetnu inteligenciju.

Reutersov Tracer je prilikom masovne pucnjave u Las Vegasu primijetio aktivnost na Twitteru oko 1:22 ujutro te nakon što su ispunjeni svi kriteriji, Reuters je vijest mogao objaviti već u 1:49. 13 različitih servisa vrti deset različitih algoritama koji skeniraju oko 12 milijun tvitova dnevno od čega 80% odbacuju kao irelevantne.

Osim toga, klasične vijesti danas se konzumiraju putem društvenih mreža poput Facebooka i Twittera te putem kratkih objava nakon kojih korisnici najčešće ni ne ulaze u samu vijest koja se nalazi na stranicama određenog izdavača. Postalo je, dakle, najvažnije vijest dobiti prvi i prvi je objaviti na Twitteru koja objava zatim ima najveće šanse da se putem dijeljenja i citiranja proširi i izdavaču generira popularnost i promet.

Klasičan novinarski izvještaj kao takav postao je sekundarno pitanje. U utrci za prvom objavom, usluge umjetne inteligencije su bez konkurencije.


     Associated Press je proširio svoj doseg tvrtki koje pokriva i o kojima izvještava s 300 na 4.000 koristeći upravo analizu podataka i umjetnu inteligenciju koja generira objave o financijskim i drugim vijestima. Još 2016. britanski The Guardian je postavio pitanje: “Može li umjetna inteligencija dobiti nagradu za Pulitzera” To predviđanje iznio je Kris Hammond iz NarrativeScience koja se prometnula u jedan od najsnažnijih autoriteta na ovom polju. Procjenjuju da će kroz idućih 15 godina gotovo 90% vijesti biti napisano od strane nekog programa.

2015. Associated Press odlučio je analizu kvartalnih financijskih izvještaja prepustiti umjetnoj inteligenciji i tako rasteretiti novinare kojima je to jedan of najmržih redakcijskih zadataka. Dakako, to će rezultirati s bitno drugačijom redakcijom te poslovima bližim programiranju nego novinarstvu, kao što će primjerice biti radno mjesto zaduženo za održavanje i ažuriranje takvih programa.

Krajem 2017. The Economist je složio eksperiment na način da je cijeli članak napisao program što je dovelo do zbunjujućih i smiješnih jezičnih konstrukcija bez puno smisla i bez jasnog zaključka. “Imamo barem još nekoliko godina“, zaključili su tom prilikom u redakciji jednog od najmoćnijih svjetskih magazina.


Čitajte na Zadnjem Polju

Problem lažnih vijesti ili što to dolazi nakon istine. Infokalipsa?


2017. je londonska agencija Press Association u suradnji s tehnološkim start-upom Urbs Media, dobila pozajmicu od 706.000 eura od Google-a sa svrhom razvijanja agencije koja bi, koristeći umjetnu inteligenciju RADAR – Reporters And Data And Robots, kreirala sadržaj za lokalne izdavače u Velikoj Britaniji i Irskoj. U suradnji s javnim servisom, RADAR kreira obrasce i sadržaj i to uz pomoć Natural Language Generation (NLG) programa koji iz nesistematizirane gomile digitalnih podataka ima funkciju generirati smisleni tekst.

Tvrtka Automated Insight izgradila je platformu Wordsmith koja kroz NLG sustav sastavlja tekst koji simulira pisanje novinara i koji koristi upravo veliki Associated Press, ali i Yahoo! Sports kod pisanja nekih od svojih vijesti i objava kao što je primjerice Minor League bejzbol kod AP-a ili objave o fantasy football-u kod Yahoo-a.

Američki The Washington Post koristi programe Heliograf i ModBot (zadužen za komentare) u sklopu svoje redakcije. Obe tehnologije su odnijele GLOBAL BIGGIES nagradu za najbolje ideje i to Heliograf u kategoriji “Izvrsnost u korištenju botova” za koju smo do prije pet godina mogli zamisliti samo kao kategoriju u nekom distopijskom romanu. Heliograf je bio često korišten alat prilikom pokrivanja američkih predsjedničkih izbora 2016. na način da su se kombinirale jezične konstrukcije i podaci generirani od strane samog programa uz bok s dijelovima teksta koji su pisali sami novinari The Washington PostaHeliograf je tijekom 2016. objavio oko 850 tekstova i priča.

Trenutno su botovi u funkciji novinara. Pitanje koje se sada postavlja jest hoće li u bližoj budućnosti novinari biti u funkciji botova.


     Pitanje etičnosti, koju algoritam ne koristi, kao i pitanje subjektivnosti osoba koje su slagale taj algoritam, jedna su od novijih nedoumica koje su isplivale na vrh kao posljedica sve obilnijeg korištenja umjetne inteligencije u novinarstvu. Algoritmom se, dokazano, može manipulirati pa nije nebitno tko, kada i kako razvija i implementira ta tehnološka rješenja.

Programi još uvijek ne mogu zamijeniti poslove istraživačkog novinarstva niti posao reportera na terenu. Ne mogu generirati sadržaj o temama za koje ne postoje digitalizirani podaci. Upravo je pristup tim podacima ključan faktor u daljnjem razvitku ovih tehnologija, ali činjenica jest da, zbog sveopće digitalizacije društva, pristup tim podacima postaje sve dostupniji.

Stručnjaci naglašavaju kako će uvijek postojati ljudski faktor koji uključuje barem ubacivanje ulaznih podataka bez kojih ovakvi programi ne mogu funkcionirati. Odnosno, događaje iz stvarnog svijeta uvijek će morati netko “ubaciti u sustav”. Pitanje je hoće li se to nešto moći nazvati “novinarstvom”.

U realnijem scenariju za očekivati je da će umjetna inteligencija prije transformirati nego što će asimilirati novinarstvo čija jedina funkcija ni u kojem slučaju nije isključivo davanje osnovnih informacija već i analiza i istraživanje određenih događaja i fenomena kao i stavljanje istih u određeni, širi kontekst. Jasno, dojam je da će velik broj radnih mjesta koja se sada bave bazičnim dijelom novinarstva, zamijeniti botovi i programi koji će taj dio posla obavljati brže.

Personalizacija vijesti još je jedan ključni faktor i to na način da redakcije i aplikacije idu za tim da se vijesti u što većoj mjeri kroje i dostavljaju sukladno preferencijama čitatelja. I najnovovija verzija Google News aplikacije za Android vijesti dostavlja upravo po tom ključu te ih žestoko lokalizira i koristi povijest vaših pretraga i interesa kako bi vam na pametne telefone dostvljala teme koje vas zanimaju. S tim ciljem rade i velike redakcije koje, osim toga, žele znati i koliko već znate o određenoj temi pa sukladno tome i kreirati tekst.

Već danas se od novinara očekuje pružanje manje dostupnih detalja, dublja analiza i usporedba, umjesto pisanja osnovnih vijesti s informacijama koje su na jedan ili drugi način već dostupne javnosti. Obavljanje bazičnih zadataka bit će prepušteno tehnologiji dok će novinari morati pronaći način stvaranja dodatne vrijednosti za javnost i konzumente.

Novinarstvo u svojoj osnovi nikada i nije bilo zamišljeno kao tek puko izbacivanje generičnih vijesti i objava.

Nastalo je kao odgovor na jednu osnovnu ljudsku kvalitetu – znatiželju. Kao i mnoge druge djelatnosti, infiltracija tehnologije daje mogućnost novinarstvu da evoluira i primjenjuje više standarde struke te podigne razinu kvalitete i principe rada. Konkurencija ovakvog tipa mogla bi kroz darvinističke postulate iskorijeniti ono loše i nagraditi ono dobro.

Kvalitetno novinarstvo će u svakom slučaju opstati i u dominantnoj mjeri ovisiti o čovjeku jer se taj društveni aspekt iz kojeg je novinarstvo i proisteklo – neće se moći u cijelosti simulirati. Zašto? Zato što čovjeka prvenstveno zanima što o nečemu ima za reći neki drugi čovjek.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: