a2014. domaćin Brazil otvarao je Svjetsko prvenstvo protiv reprezentacije Hrvatske.

Pobjedu domaćina 3:1 obilježio je niz dvojbenih i pogrešnih odluka japanskog djelitelja pravde Yuichija Nishimure. Brazil je drugi pogodak zabio iz sumnjivog jedanaesterca nakon što je Fred pao na sam miris Dejana Lovrena. Kasnije je poništen i gol Perišića zbog navodnog prekršaja Olića nad vratarom Brazila, a u sudačkoj nadoknadi je bio kontakt na Rakitiću koji Nishimura nije odlučio sankcionirati.

FIFA je stala u obranu Nishimure pa je i direktor sudaca Massimo Busacca njegovo suđenje ocijenio korektnim, iako ga je struka oštro kritizirala. Meksiku su protiv Kameruna pogrešno poništena dva pogotka Giovanija dos Santosa. The Guardian je suđenje na Svjetskom prvenstvu u Brazilu nazvao  – nesposobnim.

Umjesto sudaca, prozivani su čelnici FIFA-e koja je ionako ogrezla u kriminalu. Nisu joj potrebni dodatni neprijatelji. Sepp Blater napustit će 2015. svoju poziciju prvog čovjeka FIFA-e na valu korupcijskog skandala koji potresa svjetski nogomet i u koji je uključen američki FBI.

FIFA-in novi predsjednik Gianni Infantino pokušava vratiti izgubljenu reputaciju organizaciji koja bi trebala biti hram fair playa i neokaljanog, sportskog duha. “Ono što želimo izbjeći su očite pogreške sudaca”, izjavio je ranije ove godine prilikom objave da će FIFA tijekom Svjetskog prvenstva u Rusiji koristiti video tehnologiju s ciljem da sucima olakša posao. Dakako, cilj je uvođenje barem nekakve transparentnosti kako bi se izbjegle priče o zaštiti moćnih nogometnih nacija i korupciji samih sudaca.

VAR tehnologija je PR u funkciji čelnika FIFA-e, a ne u funkciji sudaca na terenu.

Infantino ima dovoljno otvorenih frontova radi netransparentnog dodjeljivanja SP-a Rusiji te 2022. državi Katar. Zadnje što mu treba su prozivke navijača i medija kako FIFA kroz zebre štiti interese nogometnih moćnika. UEFA je odbila uvesti VAR u Ligu Prvaka za nadolazeću sezonu 2018/19, a VAR su odbili uvesti i klubovi u engleskom Premiershipu. Potrebno je još testiranja sustava koji je, primjerice, u Italiji i Njemačkoj pokazao određene nedostatke. Hellmut Krug, prvi čovjek zadužen za VAR u Bundesligi, ostao je bez posla nakon što je novina Bild otkrila da je utjecao na određene odluke prilikom korištenja VAR sustava.

Što bi predsjednik UEFA-e, Aleksander Čeferin, rekao tek na ingenioznu ideju hrvatskog povjerenika za suđenje Ante Kulišića koji je predložio da VAR bude smješten po kombijima oko hrvatskih stadiona. Odnosno, da VAR budu suci smješteni u reportažna kola oko terena.

“Sve utakmice Prve HNL ionako imaju izravni TV prijenos, odnosno reportažna kola odmah uz teren. U njih ćemo smjestiti jednog suca koji će biti u vezi sa sucima na terenu i reagirati što je brže moguće u spornim situacijama koje će jasno vidjeti putem TV snimke”

— Ante Kulišić, Povjerenik za suđenje HNL-a

Isti onaj Massimo Busacca koji je branio Japanca u Brazilu, četiri godine kasnije skromno najavljuje VAR tehnologiju za SP u Rusiji: “Ne očekujemo da će tehnologija riješiti problem 100%”. VAR će biti sucima na raspolaganju u četiri ključne situacije: 1) provjera valjanosti gola; 2) kazneni udarci; 3) odluka o izravnom crvenom kartonu; 4) provjera identiteta igrača kojeg se sankcionira.

Kod dvojbenih situacija sudac može sam zatražiti korištenje VAR sustava, ali i VAR proceduru može pokrenuti tim pomoćnika koji se nalazi u situacijskoj sobi u Moskvi u sklopu International Broadcast Centra (IBC). Tim pomoćnika može savjetovati suca putem radio komunikacije. Sudac zatim može sam pregledati video snimku uz teren ili postupiti prema savjetima kolega u Moskvi. Konačna odluka uvijek mora biti na sucu na samom terenu.

FIFA je izabrala 13 iskusnih sudaca čija će funkcija biti isključivo da u funkciji VAR sudaca pregledavaju snimke iz situacijske sobe. Svaki od njih imat će tri asistenta koji će mu pomagati prilikom pregleda snimki. Sucima su na raspolaganju 33 kamere od kojih je osam super slow motion, a četiri ultra slow motion. Na raspolaganju imaju i dvije kamere za zaleđe koje će biti dostupne isključivo njima. Slow motion kamere služe za utvrđivanje činjenica (zaleđe, je li lopta prešla liniju), dok kamere u standardnoj brzini služe kako bi se utvrdio subjektivni element (kontakt).

Suci su se uigravali za novi sustav kroz nekoliko kampova uključujući i onaj u Dubaiju gdje je naglasak bio na postizanje što efikasnije komunikacije i stvaranja kemije između suca i VAR tima u situacijskoj sobi. Nogomet je igra koja u osnovi ima neprekidan tijek pa će taj osjećaj za tok igre biti od ključne važnosti. Primjerice, kod dvojbenog zaleđa sudac će morati dozvoliti nastavak igre pa tek po završetku akcije provjeravati kamere. S tim u vidu, za očekivati je da će suci u sumnjivim situacijama češće puštati igru pa tek naknadno aktivirati VAR.

To bi moglo dovesti do čestih i dugotrajnih pregleda, uz napomenu da će suci morati donijeti odluke u određenim situacijama te će moći provjeravati akciju unatrag samo od trenutka kada je ista krenula u fazu napada. FIFA će morati raditi na tome da navijači na stadionu budu ispravno informirani o tome kada se koristi VAR. Prekidi bi mogli dovesti do razbijanja ritma igre.

“Ove promjene će imati pozitivan utjecaj. Od gotovo tisuću utakmica koje su bile dijelom eksperimenta, postotak točnosti se povećavao s 93% do 99%. Sustav je gotovo savršen.”

— Gianni Infantino, Predsjednik FIFA-e

Ključno je i pitanje dodatnog vremena koje će se potrošiti na kontrolu odluka sudaca. Suci, kao ni VAR tim u situacijskoj sobi, nemaju vremensko ograničenje. To je u određenim utakmicama rezultiralo i time da se utakmice već do poluvremena moraju produljiti za pet do sedam minuta. Bit će iznimno bitno da komunikacija i pregled videosnimki budu maksimalno efikasni. To će dovesti i do svojevrsnih minuta odmora i prilika izbornicima da prilagode taktiku igre i proslijede upute igračima.

Pierluigi Collina naglašava psihološki aspekt VAR-a. Kad suci provjere svoju odluku i kada je mogu ispraviti, onda su rasterećeni i mogu se fokusirati na igru.

Ipak, to ne znači da će se suce povlačiti za rukav. “Sve minute i sekunde koje potrošimo na VAR bit će dodani na kraju. Ne želimo izgubiti ni sekundu”, govori Busacca i dodaje: “Potrošit ćemo svo potrebno vrijeme kako bi utvrdili radi li se o crvenom kartonu. Ako se radi o situaciji štetnoj za imidž nogometa, možemo i deset minuta provjeravati kako bi bili sigurni što se dogodilo”, rezolutan je Busacca.

I u tome je ključ. Imidžu nogometa. Imidžu FIFA-e. Suci pretrpe inicijalni udar uvreda, psovki i prijetnji, a onda skliznu u pozadinu i anonimnost. Njihove greške ožiljke ostavljaju na nogometnoj organizaciji koja ima dovoljno ožiljaka od rana koje je nanijela sama sebi. Vizual je gadan. Nije ih previše briga za status sudaca, ali ne žele kritičarima dati dodatan arsenal i razlog za kritiku.

Što su svi zadovoljni to manje njuškaju. A FIFA ne voli da se njuška po njenim poslovima. VAR kupuje mir. Mir kupuje anonimnost u švicarskim uredima gdje mogu u miru raditi. Na unaprjeđivanju nogometne igre.