4.3 milijardi eura! Analiziramo odluku Komisije EU kojom je Googleu odrezala rekordnu kaznu

Android je besplatan. Hoće li takav i ostati nakon što je Komisija Europske Unije kaznila Google i naložila mu da poslovnu praksu prilagodi pozitivnim propisima EU?

Prije nego što je izašla na pozornicu pred okupljene novinare, 50-godišnja danska političarka i trenutna Povjerenica za tržišna natjecanja u Europskoj Komisiji, Margrethe Vestager, poslala je tvit:

Odrezala je povijesno visoku kaznu od 4,34 milijardi eura tvrtki Google LLC, odnosno njegovom matičnom društvu Alphabet Inc. zbog kršenja odredbi Europske Unije vezanih uz tržišno natjecanje i to konkretno jer je:


  • od proizvođača zahtijevao da predinstaliraju aplikaciju Google Search i Googleov preglednik (Chrome) kao uvjet za dobivanje licence za Googleovu trgovinu aplikacijama (Play Store);
  • plaćao određene iznose nekim velikim proizvođačima i pružateljima usluga pokretne mreže pod uvjetom da na svojim uređajima predinstaliraju isključivo aplikaciju Google Search i
  • spriječio sve proizvođače koji su željeli predinstalirati Googleove aplikacije da prodaju pametne mobilne uređaje s alternativnim varijantama Androida koje nije odobrio Google (tzv. „Android forks”)

Ovo je druga kazna u  godinu dana koju je gospođa Vestager zalijepila na čelo Alphabetu nakon što je u lipnju 2017. objavila kako Google i njegovu tvrtku-majku Alphabet kažnjava na iznos od 2.424.495.000 EUR radi davanja prednosti vlastitoj tražilici (Google Search) povoljnijim prikazivanjem vlastitih usluga uspoređivanja cijena u odnosu na konkurentske usluge na svojim stranicama s rezultatima općeg pretraživanja.

Britanski The Independent je Margrethe Vestager nazvao “Harryjem Kaneom Europske Unije“.

Sundar Pichai, izvršni direktor Googlea, oštro je odgovorio u blogu poentirajući kako je netočno da Google potrošačima ne daje izbor te da je upravo besplatni operativni sustav Android konzumentima dao mogućnost izbora koju do tada nisu imali. Ovakva odluka, tvrdi Pichai, dovodi u pitanje besplatni model distribucije Androida.

“2007. smo odlučili ponuditi Android proizvođačima mobitela i to besplatno. Dakako, potrošili smo milijarde dolara na razvoj Androida. Ta investicija ima smisla jer uz Android proizvođačima možemo ponuditi paket popularnih Googleovih aplikacija poput Searcha, Chromea, Playja, Mapsa, Gmaila, od kojih nam neke od njih osiguravaju prihode, a sve nam osiguravaju da se mobitel može koristiti odmah po otvaranju.”

— Sundar Pichai, Izvršni direktor Googlea

Chrome na mobilnim uređajima je Googleu bitan iz razloga što korisnika upućuje direktno na Googleovu tražilicu čije korištenje Googleu generira novac od marketinga koji je ujedno i zaslužan za najveći udio u njihovim prihodima. Ipak, Europska komisija tvrdi kako takva praksa Googleu omogućava da učvrsti svoj vladajući položaj na tržištu općeg internetskog pretraživanja.

Komisiji je prvenstveno neprihvatljiva praksa povezivanja snažnog operativnog sustava Android s Googleovim drugim proizvodima poput pretraživača Chrome. Uzevši u obzir dominantan status Androida na tržištu, Google – prema stajalištu povjerenstva za tržišno natjecanje – ne smije isti koristiti za kreiranje jednako snažnog položaja pretraživača Chrome u odnosu na druge pretraživače poput Firefoxa ili pretraživača proizvođača Samsung i dr. koji zbog takve praske gotovo i da nisu prisutni na tržištu.

Zloupotreba vladajućeg položaja

Danas je Android operativni sustav na oko 80% pametnih mobilnih uređaja u Europi i svijetu, stoji u priopćenju Europske Komisije. Vladajući položaj na tržištu sam po sebi nije nezakonit na temelju protumonopolskih pravila EU-a. Međutim, poduzetnici u vladajućem položaju imaju posebnu odgovornost i ne smiju zloupotrebljavati svoj snažan položaj na tržištu, odnosno ograničavati tržišno natjecanje na tržištu na kojem su u vladajućem položaju ili na odvojenim tržištima.

  • na uređajima s Androidom (na kojima su predinstalirani Google Search i Chrome) više od 95 % svih upitâ za pretraživanje izvršeno je putem aplikacije Google Search,
  • na uređajima s operativnim sustavom Windows Mobile (na kojima nisu predinstalirani Google Search i Chrome), manje od 25 % svih upitâ za pretraživanje izvršeno je preko aplikacije Google Search. Više od 75 % upitâ za pretraživanje izvršeno je putem aplikacije Bing, predinstalirane tražilice na uređajima s operativnim sustavom Windows Mobile.

Na tim argumentima Komisija temelji svoju odluku koju će Google osporavati tužbom.

Internetski div pak tvrdi kako je na njihovom Androidu unaprijed instalirano 40 aplikacija raznih proizvođača, ne samo Googleovih. Osim toga, vrlo je jednostavno izbrisati ih i instalirati druge. Tvrde kako tipičan korisnik Androida sam instalira oko 50 aplikacija. Prošle godine je instalirano preko 94 milijarde aplikacije preko Google Playja uključujući i pretraživače poput Opera Mini i Firefox (zajedno preko 100 milijuna skidanja) kao i UC Browser (500 milijuna).

Besplatni Android omogućio je velik broj novih proizvođača mobitela koji su izradili čak 24 tisuće različitih verzija mobilnih uređaja. Bez besplatnog operativnog sustava poput Androida, takvo što ne bi bilo moguće, kažu u Googleu.

Nakon 39 mjeseci provođenja istrage nad Googleom, Komisija je utvrdila povrede pravila o tržišnom natjecanju iz članaka 101. i 102. (bivši 81. i 82.) u sklopu Ugovora o funkcioniranju europske unije (dalje: “Ugovor”).

Utvrđeno je i kako je postupanje Googlea suprotno članku 54. Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru.

P037749-47009

Komisija je odredila novčanu kaznu u iznosu od €4 342 865 000 uzimajući u obzir trajanje i težinu povrede. U skladu s Komisijinim Smjernicama o metodi za utvrđivanje kazni iz 2006., iznos kazne izračunan je na temelju Googleovih prihoda od oglašavanja povezanog s pretraživanjem na uređajima s Androidom u EGP-u.

Odlukom Komisije zahtijeva se od Googlea da svoje nezakonito postupanje stvarno okonča u roku od 90 dana od donošenja ove odluke. Ako Google ne osigura sukladnost s Komisijinom odlukom, navodi se u priopćenju, podliježe izricanju kazne za nepoštovanje u iznosu do 5 % prosječnog dnevnog prometa njegova matičnog društva Alphabet na svjetskoj razini (tzv. periodični penali).

Nezakonito povezivanje

Europska Komisija ima snažnu praksu kažnjavanja ovakvih i sličnih postupaka velikih društava od kojih su za ovaj slučaj indikativni oni protiv društva Microsoft kojem su nakon tužbe Općem Sudu Europske Unije kazne umanjene, ali odluke Komisije potvrđene i to s kaznama u visini periodičnih penala od 860 milijuna eura 2012 godine.  2007. je Opći Sud Europske Unije potvrdio kaznu Komisije prema Microsoftu u visini od 497 milijuna eura.

Za primjenu članka 102. Ugovora potrebno je prvo tržišni položaj određenog društva definirati kao “vladajući”. Tek ukoliko određena pravna osoba ima poziciju vladajućeg društva na tržištu, ona ima i obvezu da isti ne zloupotrebljava. Komisija koristi sudsku praksu ( vidi Predmet 322/81 Michelin (Michelin I) v Commission [1983]; Predmet 27/76 United Brands Company and United Brands Continentaal v Commission [1978] ECR 207) kako bi donijela zaključak je li pozicija određenog društva na tržištu – dominantna (faktori poput udjela na tržištu, pregovaračke pozicije, (ne)mogućnost nove konkurenciji da uđe na tržište).

Komisija je u svojoj Odluci utvrdila zloupotrebu vladajućeg položaja i to kroz tzv. nezakonito povezivanje (tying and bundling). Povezivanje aplikacija Google Search i Google Chrome. Na taj je način Google osigurao da su njegove aplikacije  predinstalirana na praktički svim uređajima s Androidom. Predinstaliranjem se može stvoriti sklonost da se zadrži status quo. Korisnici koji na svojim uređajima dobiju predinstaliranu aplikaciju za pretraživanje i preglednik vjerojatno će te aplikacije zadržati, tvrdi Komisija.

Google je, kaže Komisija, nekima od najvećih proizvođača uređaja te pružateljima usluga pokretne mreže dao znatne financijske poticaje pod uvjetom da na svim uređajima s Androidom u svojoj ponudi predinstaliraju isključivo Google Search.

Iznimno bitno je naglasiti kako je Sud Europske Unije potvrdio u rujnu 2017. odluku Komisije kojom je kaznila društvo Intel (vidi:  C-413/14 P – Intel v Commission). Komisija je u spornoj odluci opisala dvije vrste Intelovih postupanja prema njegovim poslovnim partnerima, odnosno uvjetovane rabate i „neprikrivena ograničenja” s ciljem isključivanja konkurenta, to jest AMD‑a, s tržišta CPU‑ova x86. Prva su se sastojala od odobravanja rabata  Dellu, Lenovu, HP‑u i NEC‑u, uz uvjet da od Intela kupuju sve ili gotovo sve svoje CPU‑ove x86. Druga su se sastojala od odobravanja plaćanja kako bi oni odgodili, otkazali ili ograničili stavljanje na tržište određenih proizvoda opremljenih AMD‑ovim CPU‑ovima x86.

Google kao tvrtka u vladajućem položaju nije smjela isti zloupotrijebiti na gore opisane načine. Kao i u slučaju Microsoft v Commission [2007], Komisija će reagirati ukoliko takvo ponašanje društva u vladajućoj pozicije može dovesti do zatvaranja konkurencije i ograničavanja proizvodnje, tržištâ ili tehničkog razvoja na štetu potrošača. Komisija, dakle smatra kako su Googleove poslovne prakse naštetile su i tržišnom natjecanju i inovativnosti izvan segmenta internetskog pretraživanja, u širem prostoru mobilne komunikacije.

Tužba Općem Sudu

Sukladno članku 23. Uredbe o provedbi pravila o tržišnom natjecanju, Komisija može poduzetnicima i udruženjima poduzetnika odlukom propisati novčane kazne ako bilo namjerno ili nepažnjom krše odredbe članka 81. ili članka 82. Ugovora. Za svakog poduzetnika i svako udruženje poduzetnika koje sudjeluje u povredi propisa, novčana kazna ne smije prelaziti 10 % njegovog ukupnog prihoda u prethodnoj poslovnoj godini.

Google ima na raspolaganju mogućnost tužbe pred Općim Sudom Europske Unije koji je nadležan za tužbe koje podnose fizičke ili pravne osobe za poništenje akata institucija, tijela, ureda ili agencija Europske unije koji su upućeni tim osobama ili se na njih izravno i osobno odnose. Na odluke Općeg suda može se podnijeti žalba Sudu Europske Unije, ograničena na pravna pitanja, u roku od dva mjeseca.

Google tužbu planira podići pa će o ovom predmetu raspravljati Opći Sud, a potencijalno kao i u slučaju Intela i Sud Europske Unije (Intel je povukao pravno pitanje nadležnosti Komisije kako bi predmet digao na razinu Suda Europske Unije). Google osporava i Odluku Komisije iz lipnja 2017.

Bitno je napomenuti kako Komisija nije specificirala način na koji Google mora uskladiti svoju poslovnu praksu s pravom EU tako da će i s tog aspekta biti zanimljivo vidjeti na koji način će se Google prilagoditi novonastaloj situaciji.

Europska Unija tako nastavlja žestoku bitku s američkim teškašima i tvrtkama iz Silicijske Doline. Njemački Spiegel odluku je prokomentirao kao metak upozorenja američkom predsjedniku Trumpu uoči sastanka s Junckerom. S druge strane, povlači se i pitanje mogućnosti Googlea da na ovakve kazne odgovori naplaćivanjem Androida kao što Microsoft to radi za Windowse, iako neki analitičari sumnjaju u takav ishod.

Do konačne odluke vjerojatno će proći još mnogo vremena, ali čvrsta ruka Europske Unije kada su u pitanju strane multinacionalne kompanije očito ne popušta pa će biti zanimljivo vidjeti je li to na štetu ili u zaštitu potrošača u Europskoj Uniji.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: