Uspjeh videoigre Scum pokazuje sav potencijal gaming industrije, ali i svu nebrigu države za nju

SCUM je hrvatski izvozni proizvod koji je do milijun kupaca stigao u roku od 22 dana. Usprkos državi.

Ukoliko još nište čuli i još uvijek videoigre zovete igricama, vrijedi u uvodu napomenuti kako gaming industrija vrijedi više od filmske i glazbene industrije. Zajedno!

Samo u 2017. su utržili preko 100 milijardi američkih dolara u prihodima.

Uspjeh hrvatskog studija Gamepires u suradnji s CroTeam-om (“Serious Sam”) s novom videoigrom SCUM je hvalevrijedan pothvat u industriji u kojoj veliki igrači kupe najveći dio kolača dok se manja studija bore za mrvice. Gamepires je sa SCUM-om prešao milijun prodanih primjeraka u manje od mjesec dana. Postala je hit na Steamu i gaming platformi Twitch, nakratko zasjenivši čak i mega-popularni i besplatni “Fortnite”.

SCUM je survival igra pripremama na domaćem terenu s ciljem da dodatno unaprijedi multiplayer i naglasak stavi na snažnu customizaciju likova. Između ostalih, osobito su hvaljena rješenja prilagodbe tehničkih postavki u realnom vremenu pa korisnik može na ekranu odmah primijetiti promjene. Virtualne lokacije Brača i ostatka Hrvatske su obišle svijet, a Gamepires se lansirao u najviši razred gaming industrije.

Dakako, daleko od toga da su studija poput ovog ili CroTeamovog posljedica sustavnog ulaganja i interesa Hrvatske za gaming industriju. Kao i većina uspješnih poduzetničkih i sportskih poduhvata kod nas – ovaj pothvat je isključivo zasluga predanog rada tima ljudi koji su ga progurali sami i van sustava.

I dok su u ostatku Europe određena studija već na meti kritika jer uz profit bilježe i snažne porezne olakšice, u Hrvatskoj je to daleko od idealnog. Zašto bi, uostalom, država podupirala razvoj videoigara? Možda zato što je ovo 99% izvozni proizvod u gospodarstvu u kojem izvoz i dalje ne može pratiti stopu rasta uvoza i bilježimo strateške i operativne prepreke kvalitetnom i efikasnom plasiranju hrvatskih proizvoda na inozemna tržišta.

Prema istraživanju Europske federacije za razvoj videoigara (EGDF), Hrvatska je očekivano na dnu liste od 14 europskih zemalja po pitanju potpore gaming industriji.

Naime, jedino Hrvatska nema pokriven barem jedan aspekt razvoja videoigara koji je u potpunosti potpomognut državnim poticajima. Ni potporu malim i srednjim poduzetnicima, ni potporu razvoju i istraživanju ni potporu putem poreznih olakšica ili pozajmica.

To je čak i impresivno dosljedna nebriga za gaming industriju. Gotovo strateška nebriga.

state aid scheme gaming

Tek je u lipnju ove godine izglasan novi Zakon o audiovizualnim djelatnostima koji je uvrstio i prepoznao pojam proizvodnje videoigara te ju izjednačio s proizvodnjom i razvojem ostalog multimedijalnog sadržaja. Nevjerojatno je da su se, neovisno o prethodnim uspjesima, gaming studija tek u 2018. izborila da ih HAVC prihvati kao legitimnu djelatnost te da ta djelatnost dobije zakonski epilog.

Proizvođači videoigara će se morati upisati u registar HAVC-a, svoj proizvod kategorizirati i voditi računa o distribuciji sadržaja s pažnjom da neprimjereni sadržaj ne dođe u ruke maloljetnika. Dakako, detalji oko eventualnih financijskih poticaja i uvrštavanja u Nacionalni program promicanja AV stvaralaštva – tek se moraju razraditi.

Praksa u Europi

Istraživanje SuperDate-a pokazalo je da svaki treći čovjek na planeti igra besplatne videoigre bilo na PC-u ili mobilnim uređajima.

Norveški filmski institut je još 2014. izdvajao 2.5 milijuna eura za razvoj videoigara.

I u Njemačkoj se udruženja proizvođača bune kako država ne daje dostatnu potporu te da je proizvodnja videoigara u toj državi skuplja nego primjerice u Francuskoj ili Engleskoj, s tim da su im iz nove vlade brzo obećali pomoć. “Obećali su što prije riješiti financiranje. Ukoliko se to dogodi, možemo izjednačiti uvjete i kroz idućih nekoliko godina Njemačke videoigre i njihovi proizvođači imaju šanse za snažan uzlet”, govorio je u kolovozu Felix Falk, direktor udruženja GAME.

Vlada Velike Britanije je svojim studijima okupljenima u udruženja UKIE i TIGA osigurala porezne olakšice do 2023. Porezne olakšice mogu dosegnuti i do 20% ukupne investicije, a neka studija su čak i dijelila savjete kako najbolje iskoristiti ponuđeno. Procjenjuje se da gaming industrija sudjeluje s oko 1.5 milijardi funti u godišnjem BDP-u Velike Britanije.


Čitajte na Zadnjem Polju

ESPORTS: Smatrajte se upozorenima. Gaming je budućnost sporta


Revizorska kuća KPMG je za potrebe države Malte izradila opsežnu brošuru kojom poziva investitore da svoje videoigre razvijaju upravo u ovoj državi, navodeći niz beneficija od poreznih olakšica preko poticaja za zapošljavanje pa do niskih stopa poreza na dobit.

Još 2014. Francuska je bila najveći igrač u sektoru proizvodnje videoigara nakon SAD-a. U kolovozu 2017. Francuska je podigla poticaje s 20% na 30% ukupne investicije s ciljem poticanja razvoja gaming industrije kroz program Crédit d’Impôt Jeu Vidéo i Fonds d’Aide au Jeu Vidé.

Ovako izgleda procedura osiguravanja financiranja i olakšica za gaming developere u Finskoj i to putem njihove tehnološke agencije Tekes.

2014. je Microsoft za čak 2.5 milijardi dolara kupio švedskog developera Mojanga poznatog po Minecraftu i to je samo jedan od gomile uspješnih poduzetničkih priča s bujajuće švedske scene proizvodnje videoigara gdje rade i studija poput Dice-a i Paradoxa. Finska i Švedska su prva i druga zemlja svijeta po broju studija po glavi stanovnika prema podacima Gamedevmapa. Od 2010. do 2015. se broj zaposlenih u ovom sektoru u Švedskoj – utrostručio. “Battlefield” je najveći švedski izvozni proizvod nakon ABBE, može se čuti u Švedskoj.

Igre preživljavanja

Ministarstvo kulture je u svibnju 2018. objavilo “Javni poziv za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama” u sklopu kojeg je dodijelilo ukupno 8 milijuna kuna, ali taj poziv se odnosi na kulturnu i kreativnu industriju u širem smislu pa su proizvođači videoigara zastupljeni tek u manjem opsegu.

Dakako da Hrvatska ne može izdvajati iznose na razini nekih gospodarski razvijenih država na području Europe, ali nema opravdanja da se pojam proizvodnje videoigara unosi u zakonodavni okvir tek u 2018., da ne postoji srednjoročna strategija usmjerena poticaju i razvijanju digitalnog sadržaja poput ovog kao i da se uspjesi poput Serious Sama ili SCUM-a događaju usprkos državi, a ne uz njenu pomoć. Studija rade izolirana i nadležna tijela za njih čuju vjerojatno kada i svi mi ostali – post factum i kroz medije.

I ovo nije zalaganje za gaming industriju u Hrvatskoj. Njoj je dobro i bez države. Tko zna, možda i bolje. Ovo je otvoreno pitanje odgovornima u državi zašto i zbog čega država ne pokazuje interes ulaganja u i podupiranja ovakve izvozne mašinerije? Postoji li možda neki drugi proizvod ili usluga koja se može proizvesti u Hrvatskoj i onda u roku od dvadesetak dana distribuirati i prodati u više o milijun primjeraka?

Studija se veoma dobro snalaze i sama. Pronalaze investitore i na tržište plasiraju inovativne i kvalitetne proizvode. Ne trebamo ni spominjati turistički potencijal koji se veže uz uspjeh videoigre poput SCUM-a koja otvoreno reklamira Hrvatsku. Igrači su iznimno angažirana publika i neosporno zainteresirana za posjetiti lokacije na kojim se odvijaju njihove virtualne pustolovine. Gamepires su 2013. izbacili “Gas Guzzlers” čija se radnja odvija na zagrebačkim ulicama što su gameri itekako primijetili.

ICT industrija kao i industrija proizvodnje videoigara su čiste, profitabilne industrije koje zapošljavaju i jako dobro plaćaju mladi, visokoobrazovani kadar. Da, isti onaj koji se trenutno iseljava jer ne žele živjeti na izoliranom otoku gdje će ih se nazivati smećem dok se međusobno ne poubijaju pokušavajući preživjeti i pobjeći s otoka.

Na zabavu uvijek uđemo prekasno. Svi su se već zagrijali, a mi još uvijek radimo prve korake. I dok se poduzetnici bave razvijanjem i prodajom ozbiljnih videoigara, politika se bavi zakulisnim igricama. Tko se ovdje onda igra, a tko radi?

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: