Kako funkcionira socios model Green Bay Packersa, momčadi bez presedana u američkom sportu

Kako Green Bay Packersi uspijevaju održavati socios model upravljanja u SAD-u gdje je taj koncept gotovo pa nepojmljiv?

Stadion Green Bay Packersa je tih kišnih zimskih dana 1922. zbog učestalih poplava bio pred zatvaranjem. Momčad američkog nogometa zbog dugova pred bankrotom.

Koncept članskog upravljanja sportskom franšizom u SAD-u je gotovo nepojmljiv. Strana im je i nejasna ideja da su navijači vlasnici kluba. Da klub u istinskom smislu riječi pripada – svojim građanima.

Momčadi su u vlasništvu jednog ili nekolicine bogataša, nerijetko milijardera koji svoje tvornice novca financiraju djelomično i putem poreznih obveznika koji sudjeluju u izgradnji stadiona. To nije kritika. Taj model se pokazao uspješnim, iako ne baš i romantičarskim rješenjem. Iako se trendovi mijenjaju – pa će tako Stan Kroenke vlastitim novcima financirati četiri milijarde vrijedan stadion LA Ramsa – novi stadion Raidersa u Las Vegasu bit će zato izgrađen i uz pomoć 750 milijuna javnog novca.

I građani malenog Green Bayja izdvajaju vlastita sredstva za svoje Packerse.

Početkom 1920-ih su Packersi, tada još u privatnom vlasništvu, jurišali prema bankrotu. Onda su 1923. petorica poslovnih ljudi (Curly Lambeau, W. Webber Kelly, Leland H. Joannes,  Andrew B. Turnbull i Gerald Clifford) uspjeli nagovoriti neke od građana Green Bayja da otkupe dionice momčadi i tako je financiraju. Od tada pa do danas Packersi su imali pet javnih ponuda dionica i klub je sada u vlasništvu 361.169 osoba koje drže ukupno 5.009.562 dionica.

Ona petorka iz 1923., uključujući i osnivača Lambeaua, nazvana je “Gladnom Petorkom” i vjerojatno nije mogla ni sanjati da je tog kolovoza u Elks Clubu  kreirala jedinstveni model vlasništva jednog sportskog kolektiva u SAD-u.

Andrew B. Turnbull izabran je 17. rujna 1923. prvim predsjednikom Green Bay Football Corpa. Prodano je tada 1000 dionica po cijeni od pet dolara. Kupci su morali kupiti i sezonske ulaznice za šest predstojećih sezona.

1935. je kampanja “Spasimo Packerse” rezultirala s 15.000 američkih dolara koji su stizali od građana, vatrogasaca, policajaca, kućanica i građanskih aktivista.

Posljednji javni poziv na kupnju dionica bio je 2011. s ciljem ulaganja i obnove jedne od tribina na kultom Lambeau Fieldu. Packersi su osvajači četiri Super Bowl naslova.


Čitaj na Zadnjem Polju

Vatromet poena. NFL ruši sve moguće napadačke rekorde


Dionica Packersa ima tek simbolično značenje za vlasnike. Dionicama se ne trguje na američkim i svjetskim burzama, a momčad ima pravo prvokupa u slučaju da je neki od vlasnika poželi prodati. Nitko ne smije biti vlasnik više od 200.000 dionica Green Bay Packersa. Vlasnici nemaju pravo na posebne pogodnosti.

Dividenda se nije isplatila ni jednom u povijesti postojanja kluba.

Činjenica je da je NFL najbogatija liga na svijetu. Jedni Dallas Cowboysi, u vlasništvu Jerryja Jonesa, najvrjednija su momčad na svijetu s procijenjenom vrijednošću od 5 milijardi. Prihodi i vrijednost NFL lige i njezinih franšiza nastavlja rasti iz godine u godinu.

I dok ostalim američkim sportskim kolektivima upravljaju pojedinci ili šačica investitora, Packersi su apsolutni presedan i jedina franšiza u vrhunskom američkom sportu koja je u vlasništvu građana i u pravom smislu riječi pripada gradu. U slučaju da se momčad proda, novci ne bi išli dioničarima već Zakladi Green Bay Packersa osnovanoj 1986.

Zabrana modela

Green Bay Packers Inc je ime neprofitne organizacije čiji su članovi vlasnici momčadi. Okupljaju se svakog ljeta na Glavnoj Skupštini. Organizacijom upravlja Upravni Odbor od 45 članova koje biraju dioničari te Izvršna Komisija od sedam članova koju predvodi predsjednik Mark H. Murphy, a biraju ih članovi Upravnog Odbora. Dakle, Murphy je taj koji predstavlja Packerse na sastancima NFL vlasnika.

“Packersi su jedina momčad koja ima predsjednika umjesto vlasnika. Novac koje druge momčadi zarade ide vlasnicima. Mi ga nemamo. Sav taj novac se ulaže natrag u momčad ili u zajednicu i navijače. Izgrade se kompleksi za navijače poput našeg Titletowna.”

— Mark H. Murphypredsjednik Packersa

NFL je neprofitna organizacija i kao takva nije dužna objavljivati svoja financijska izvješća. U biti, jedina momčad u NFL-u koja to mora činiti su upravo Packersi jer su dioničko društvo. Njihova godišnja izvješća se s nestrpljenjem iščekuju jer praktički pružaju jedini uvid u financijske podatke i trendove NFL-a.

Povjerenik lige Roger Goodell i ostali vlasnici zažmire i nadaju se da se iz financijskih izvještaja Packersa neće moći saznati baš previše i o poslovanju i zaradi cijele lige.

Tako je financijski izvještaj Packersa za 2017. pokazao da je NFL liga distribuirala rekordnih osam milijardi dolara zarade na 32 momčadi pa je svaka zaradila u prosjeku 255 milijuna dolara samo od ureda lige. Packersi zabilježili najveći prihod, ali i najveći rashod u povijesti franšize i u konačnici manju zaradu neko prethodnih godina.

Za razliku od ostalih vlasnika, dioničari Packersa te novce neće vidjeti.

Vlasništvo nad dionicom Packersa ima, dakle, isključivo sentimentalnu vrijednost i vrijednosnu težinu slanja poruke ostatku lige kako Packersi nikada ne namjeravaju napustiti Green Bay ili biti u vlasništvu pojedinaca. Packersi i Green Bay tako su neraskidivo povezani.

To nije nebitno. Green Bay, gradić u saveznoj državi Wisconsin s oko 105 tisuća stanovnika, najmanje je NFL tržište u konkurenciji 32 momčadi. NFL bi imao ekonomsku korist da umjesto u Green Bayju momčad Packersa bude na većem tržištu i većem gradu. Iako je u američkom sportu sasvim normalno da vlasnici seljakaju klubove, to je u slučaju Packersa nezamisliv koncept baš kao i vlasništvo privatnika čiji se osobni interesi ne moraju uvijek slagati s javnim interesima.

Koliko je za NFL opasan i jedinstven ovaj primjer vlasničkog modela jasno ukazuje i osnivački akt NFL-a “Constitution & By-Laws on Football Team Ownership” koji uređuje pitanja članstva, rad izvršnih i drugih odbora uključujući i povjerenika, odnose članova prema Ligi te određena natjecateljska pravila.

Tako Članak III koji uređuje članstvo propisuje da “članom NFL lige ne može biti korporacija, udruga, partnerstvo, trust ili druga pravna osoba koja je neprofitna ili humanitarna.

Packersima je zbog već stečenih prava omogućeno zadržavanje ovog statusa i modela upravljanja, ali vlasnici su se osigurali da se ta priča više ne ponovi.

Prijestolnica footballa

Privatni model vlasništva nad klubovima pokazao se kao iznimno uspješan. Proizvod na terenu je odličan, liga je kompetitivna i vrijednost joj raste – a već godinama je najvrjednija liga profesionalnog sporta na svijetu iako nije uspjela zabilježiti značajniji rast vani. Football je i dalje tek marginalan sport na svjetskoj razini, ali kod kuće generira tolike prihode da je svejedno jači od NBA-a ili engleske Premier Lige.

Ono što pati i što je gotovo nezamislivo iz europske perspektive jest mogućnost vlasnika da napuštaju gradove i zajednice u kojima su klubovi nastajali i razvijali se. Momčadi u SAD-u ne pripadaju zajednici već privatnicima. U rasponu od svega pet godina gradovi St. Louis, San Diego i Oakland ostat će bez svojih momčadi. Oakland bez čak dvije nakon odlaska i Raidersa i Warriorsa.

I dok je u Europi klub predstavljao udruženje grupe građana i entuzijasta oko interesa poput sporta ili drugih aktivnosti te je kao takav pripadao zajednici, financijski i sociološki model franšize u Sjevernom Americi oduvijek je imao drugačije konotacije pa je i njihov razvoj kao i razvoj profesionalnih liga i sporta općenito imao bitno drugačiju putanju.

Packersi ipak kontriraju logici apologeta privatnog vlasništva sportskog kolektiva koja tvrdi da jedna osoba ili grupa puno bolje može upravljati klubom nego 300 tisuća ljudi. Činjenica je da su pravila kroz salary cap jednaka za sve, Packerse vode stručni ljudi jednako koliko i druge momčadi i ne zaostaju za ostalim momčadima.

Može se argumentirati kako je ovaj koncept sporiji prilikom donošenja odluka, manje praktičan i kako je manje oštar i beskrupulozan nego kod ostalih momčadi jer nedostaje jedna ruka koja će udariti o stol i prelomiti odluku. Isto tako se može reći kako se kroz socios model izbjegava da jedna osoba, često potpuno nestručna za donošenje sportskih odluka – o istima sama odlučuje na temelju vlastitih uvjerenja.

Neovisno o obje škole mišljenja, pravi pobjednici u ovoj priči su građani Green Bayja. Zajednice koja je preuzela kontrolu nad klubom koji se s njom poistovjećuje i tako osigurala da i kao najmanji grad uspijeva svo ovo vrijeme zadržati NFL momčad, a uz to i zadržati status glavnog grada, prijestolnice footballa.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: