“Ne znam koliko vi u ovdje u Europi imate problema s hustle pornom? Je li to možda jedinstveno za SAD?”
Alex Ohanian povukao je paralelu s videoigrama u kojima imaš više života za ispuniti određenu misiju. “Ništa te ne bi fokusiralo tako dobro kao kada bi ostao na zadnjem životu”, piše Ohanian sredinom ožujka 2018.
Problem je taj što je nama ovaj život jedini koji nam je ostao. “Zero Lives Remaining“. “Ovo je zadnji život koji ti je ostao. Nemoj ga potratiti”, zaključuje Ohanian.
35-godišnji osnivač kultnog Reddita postao je jedan od najglasnijih kritičara žestokog ritma rada u sklopu kojeg zaposlenici, menadžeri, osnivači i direktori žive potpuno uronjeni u svoj posao, na njemu ostaju po cijele dane i do dugo u noć. Prekovremeni ne postoje, fetišiziraju se dugački radni dani, potpuna posvećenost poslu i hvali se time koliko si zauzet i kako nikada ništa ne stižeš.
“Je li to možda jedinstveno za SAD?”, pita Ohanian nedavno publiku na Web Summitu u Lisabonu. “Hustle porn je jedna od najtoksičnijih, najopasnijih pojava u tech industriji trenutno. Znam da velik dio tog trenda stiže iz SAD-a. Ideja je da, ako ne patite, ako ne radite svaki sat svakog dana i to ne objavljujete na Instagramu – onda ne radite dovoljno. To su takva stanja. Takva, obična sranja.”
Unatrag nekoliko godina je smrt mladog londonskog bankara Moritza Erhardta povezivana sa žestokim radnim tempom. 2013. je direktor Scwisscoma Carsten Schloter počinio samoubojstvo koje je uslijedilo kao posljedica stresa i ovisnosti o mobitelu. Stručnjaci dugačke radne sate povezuju s cijelim nizom zdravstvenih problema od srčanih napada do dijabetisa i depresije. U Japanu za smrt uzrokovanu prekomjernim radom postoji i izraz – karōshi.
Iako nam je tehnologija trebala olakšati radne procese ona je utjecala na to da smo sada konstantno priključeni. Umjesto da radimo više u manje vremena – sada radimo još više i još duže. E-mailovi se provjeravaju u svako doba dana i noći, odgovori se očekuju u što skorijem roku. Činjenica da niste u uredu više ne znači da ne možete i raditi.
Pokojni Schloter je to opisao kao status konstantne aktivnost u kojem imate neodgodivu potrebu pogledati na mobitel da vidite je li vam došao e-mail. Dobrodošao u 21. stoljeće.
Glorificira se životni stil u kojem si konstantno zauzet. Ako nisi zauzet – nešto s tobom ne štima.
Živiš da bi radio ili obrnuto?
Industrija zabave je zabavna svima – osima onima koji u njoj rade. Ovog tjedna na Zadnjem Polju kroz tri priče analiziramo korporativnu kulturu i kulturu rada u medijskoj industriji i kako ona utječe na sadašnjost i budućnost rada i pojedince u njoj.
- The Netflix Way: Netflixova nemilosrdna korporativna kultura ne trpi mediokritet
- Industrija video igara: Kao da radiš s pištoljem prislonjenim na glavu
Iako ovaj fenomen nije noviji i dugo se povezivao upravo s bankarskim i financijskim sektorom, jačanjem ICT industrije on je postao sinonim za stil života i rada u Silicijskoj Dolini. Natjecanje oko toga tko duže i tko žešće može programirati postalo je pitanje ponosa i prestiža. Iako novi trendovi i istraživanja jasno ukazuju na to kako je kraće radno vrijeme u biti produktivnije, filozofija konstantnog rada i radni tjedni od 60 ili više sati još uvijek su itekako prisutni.
“Imposter syndrome” poveziva se s programerima, a podrazumijeva osjećaj kako su svi oko vas obrazovaniji i talentiraniji te će vas razotkriti i uvidjeti koliko ste vi loši ukoliko ne budete radili luđački puno i to nadoknadili.
Upravo na Ohanianovom Redditu koji je iznimno popularan među tom demografijom, 2014. je jedna objava pod nazivom “Real Programmer” postala apsolutni hit. Ironično opisuje idealnog programera koji živi isključivo za programiranje i u potpunosti mu je posvećen. “Pravi programer toliko voli programirati da je sretan samo zbog toga što to može raditi. Plaćanje takvih programera je čista formalnost jer programer to ne smatra radom”.
Kombinacija nepredvidivih radnih sati, stresa, programa za praćenje rada zaposlenika i njihove efikasnosti kao i nerealna očekivanja dovode do savršene oluje koja rezultira teškim posljedicama po zdravlje, a nerijetko i smrću, navodi profesor Jeffrey Pfeffer u svojoj knjizi “Dying for a Paycheck“.
Je li posao koji radiš stvarno vrijedan tvog vremena?
Mnogi nemaju izbora pa su primorani prihvatiti teške uvjete u konkurentnom okruženju koje oštrom selekcijom filtrira one koji nisu spremni prihvatiti pravila i žrtvu. Ukoliko niste fanatično posvećeni svojoj vještini nećete je usavršiti dovoljno dobro ili dovoljno brzo kako bi ostali konkurentni na tržištu. Japanska vlada je uvela raniji odlazak petkom s posla. Uvodi se i tzv. Shining Monday – jedan slobodan ponedjeljak mjesečno kako bi bolje izbalansirali svoj profesionalni i privatni život. 1.456 smrti u Japanu u 2015. povezano je s fatalnim karōshijem.
David Heinemeier Hansson je fenomen hustle porna nazvao “trickle-down workaholism“, aludirajući na to kako taj stil života i rada na zaposlenike prenose osnivači i investitori. Problem je što poduzetnici koji uđu u određeni poduzetnički poduhvat u to ulaze svojevoljno i direktni su njegovi dionici kao i osobe kojima ostaje novac, odnosno profit. Treba li se ista količina požrtvovnosti očekivati i od zaposlenika koji radi za plaću i ne sudjeluje u podjeli dobiti?
Nat Eliason definira struggle porn kao “mazohističku opsesiju guranja samo sebe, slušanja kako ti ljudi govore da moraš raditi više da bi onda ti taj svoj žestoki rad emitirao ostalima“.
Alex Ohanian je priznao da je upravo on bio jedan od tih koji je nakon osnivanja Reddita glorificirao fanatičan i beskompromisan pristup poslu, ali i upozorio da je to bio jedini način na koji se mogao boriti protiv depresije.
Industrija rada je kao reakcija na stres i visoke uloge sada nakrcana new age ambasadorima, motivirajućim govornicima, životnim trenerima, priručnicima za samopomoć i TED konferencijama. Nikada nam nije bilo lakše raditi – a istovremeno nam nikada nije trebalo više pomoći i savjeta.
“Pazite na sebe jer vas neće tako uskoro uploadati u nekakav oblak. I kada stvari postanu teške, što zasigurno hoće, morate na prvo mjesto staviti svoje zdravlje”, savjetuje Ohanian.
Da, savjetuje sada kada je iznimno bogat i uspješan – komentiraju skeptici.
Što god odlučili staviti na prvo mjesto – posao, zdravlje ili slobodno vrijeme – neka to bude po vašem izboru. Ne tuđem.
ZADNJE POLJE 
Komentiraj