Hrvatska ne bi trebala dozvoljavati da na Eurosong idu pjesme na stranom jeziku

Puno nam je ljepše zvučalo kada je u drugom dijelu pjesme “The Dream” Roko Blažević zapjevao na hrvatskom jeziku.

Tko štiti hrvatski jezik?

HRT se previše ne zamara s tim u kontekstu organiziranja izbora hrvatske pjesme predstavnice na Eurosongu. HRT-ova “Pravila za izbor hrvatskog predstavnika i pjesme za Pjesmu Eurovizije” omogućuju natjecateljima da pjesme budu otpjevane na jednom od četiri jezika (hrvatski, engleski, francuski i talijanski).

UNESCO procjenjuje kako na svijetu trenutno postoji oko 7.102 jezika koja se aktivno govore i kako će do kraja ovog stoljeća izumrijeti gotovo polovica tih jezika.

Dakako, ugroženi su prvenstveno jezici koje govore male skupine ljudi, jezici domorodačkog stanovništva i plemena kao i razna narječja, ali globalizacija i nove tehnologije vode k tomu da će većina stanovništva na Zemlji pričati istim jezikom. Jednim te istim.

I dok engleski predvodi sve jezike po broju zemalja u kojoj se taj jezik govori (101 zemlja, od kojih ih čak 35 priznaje engleski kao službeni), u Hrvatskoj su tri narječja kritički ugrožena i to istrorumunjski, istriotski te jezik zadarskih Arbanasa.

Istraživanje National Geographica je već slavno zaključeno s procjenom kako svaka dva tjedna u svijetu nestane jedan jezik.

Eurosong to svakako neće promijeniti, ali ako Hrvati neće pjevati na hrvatskom – tko će?

Iseljavanje i nedostatak kritične mase govornika jedni su od ugrožavajućih faktora u procjenama vitalnosti jednog jezika. Hrvatski je ugrožen na oba ta fronta – što zbog malog broja stanovnika (0.81% ukupnog broja stanovnika Europske Unije), što zbog velikog broja iseljenika od kojih se dobar dio neće vratiti u Hrvatsku pa će njihovi potomci slabo poznavati jezik svojih predaka.

Kada na Eurosongu pjevate na engleskom jeziku – šanse za pobjedu vam u svakom slučaju rastu. Čak 46% pobjedničkih pjesama je otpjevano na engleskom, a Velika i Britanija (5) i Irska (7) su neke od svojih titula bilježile upravo u godinama kada državama sudionicama nije bilo dozvoljeno pjevati na stranom jeziku. Švedska je u četiri od šest pobjeda pjevala na engleskom jeziku.

Između 1966. i 1973. te ponovno između 1977. i 1999. Eurosong nije sudionicama dozvoljavao da pjevaju na stranom jeziku. U 2016. su 33 od 36 polufinalnih pjesama otpjevane na engleskom. U 2018. je 12 od 43 sudionika pjevalo na svom jeziku što je trend suprotan onom iz prethodnih godina.

Kompleks manje vrijednosti

2016. je Španjolska po prvi puta na Eurosong poslala pjesmu u potpunosti otpjevanu na engleskom (Barei “Say Yay!”) što kod kuće nije svima sjelo baš najbolje pa su kritičari poentirali kako je smiješno da Španjolci pjevaju na engleskom uzevši u obzir činjenicu da je španjolski drugi jezik na svijetu po broju stanovnika čiji je on materinji jezik i navodeći kako se radi o “kompleksu manje vrijednosti”.

Ali Španjolci se, barem zasad, ne trebaju brinuti oko očuvanja ili promoviranja vlastitog jezika i kulture koja nerijetko ide s njim u paketu. Hrvatska, pak, nema taj luksuz u vremenu sveopće digitalizacije i interneta te kada su nove generacije praktički izvorni govornici engleskog jezika i izloženi su mu od najranije dobi.

Važnost jezika u izgradnji i očuvanju nacionalnog identiteta i kulturne baštine je neosporna. Je li nam uspjeh na Eurosongu od tolike važnosti da smo spremni svoju državu predstavljati na tuđem jeziku? Zašto?

Otkada smo se vratili na Eurosong 2016. svaka Hrvatska pjesma je otpjevana na stranom jeziku. I Nina Kraljić i Jacques Houdek i Franka i ove godine će to djelomično biti Roko Blažević s pjesmom “The Dream” čiji je drugi dio pjesme otpjevan na hrvatskom.

U poplavi pjesama na engleskom jeziku, Hrvatska bi imala veću priliku istaknuti se na način da javno obznani kako želi pjevati isključivo na svom jeziku na koji se ponosi i koji želi promovirati i onda izgraditi svoju kampanju oko Eurosonga na takvoj platformi. Ovako imamo samo još jednu u nizu bezličnih, generičnih pjesama na engleskom – a nemamo ni mogućnost promovirati sebe i svoj jezik.


Čitaj na Zadnjem Polju

Dragi Gibonni, dalmatinsku pismu predajemo u tvoje ruke


Kolika je korist od ugošćavanja Eurosonga? Trošak organizacije može ići od basnoslovnih 48 milijuna funti u Azerbejdžanu pa do štedljivih 17 milijuna funti u Švedskoj. Država domaćin rijetko uspijeva vratiti taj novac direktnom zaradom koja se povezuje s Eurosongom – ali zbog turističke i druge promocije koja se dobije kroz najveću svjetsku glazbenu manifestaciju – srednjoročna korist može u određenim slučajevima opravdati troškove.

Mlađe generacije sa sve manjim entuzijazmom uče hrvatski jezik, okrećući se radije engleskom kojeg poznaju jednako dobro, kojeg uče od prvog razreda osnovne škole, a nerijetko su mu izloženi već u vrtiću te koji im je dominantni jezik prilikom višesatnog korištenja novih tehnologija i interneta.

To što poznati i popularni hrvatski izvođači na najvećoj glazbenoj pozornici nastupaju na engleskom, samo potvrđuje djeci kako ni mi sami nemamo povjerenja u svoj jezik.

Već smo naučili da rukovodstvo Hrvatske radio televizije nema ni hrabrosti ni vizije zauzeti jasan i nedvosmislen, makar i kontroverzan, stav s ciljem dugoročne zaštite naše kulturne baštine. Koristi od jedne pobjede na Eurosongu zato što smo pjevali na engleskom su nemjerljive s dugoročnim koristima i porukom koja bi se poslala i našoj djeci i ostatku Europe kada bi jasno dali do znanja kako, pod svaku cijenu, želimo pjevati na našem malenom, ali bogatom jeziku koji ima iznimnu glazbenu baštinu i tradiciju.

Ako i pobijedimo na engleskom – jedino što time radimo jest to da šaljemo poruku kako s hrvatskim jezikom pobijediti ne možemo.

Na pozornicu bi ovako izašli s ponosom i stavom te pjevajući na jeziku kojeg pričamo na tržnicama i po kafićima, koji je nedvojbeno vezan uz naš identitet i kojeg možemo nazvati svojim. Nitko nas ne bi razumio – ali ta poruka bi ionako bila usmjerena prema mlađim generacijama u Hrvatskoj. A kada bi se s takvom politikom istaknuli – onda bi možda bili i nagrađeni od gledatelja.

Jezik, kao i sve ostalo, ne treba toliko brižno njegovati i o njemu skrbiti kada je snažan i samostalan već onda kada je slabašan i nezaštićen. I koliko god je Eurosong trivijalan i komercijalno fokusiran proizvod, on je kao takav globalan i šteta što na pozornicu takve veličine i takvog dosega mi promoviramo engleski jezik, umjesto da svjetlu i svijetu izložimo hrvatski i dopustimo mu da živi, raste i razvija se.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

%d blogeri kao ovaj: