“Može li krava davati mlijeko noću?”, pita kineski imigrant King-Lu svog suputnika i supatnika Cookija.

Početkom 19. stoljeća na američkom sjeverozapadu vlada zlatna groznica, a u potrazi za grumenom zlata – mlijeko može biti izvor života.

Najnoviji film nezavisne američke redateljice Kelly Reichardt u svom središtu ima dvojicu siromašnih tragača za boljim životom koji se, u nedostatku kvalitetnijeg rješenja, dosjete od bogatog zemljoposjednika krasti mlijeko njegove krave i od njega raditi kolačiće koji postaju hit u jednom privremenom naselju u kojem borave. Iako Reichardt nije u krivu kada kaže da se ovo žanrovski može podvući pod heist film, 57-godišnja redateljica se žanrovima oduvijek igrala, izvrtala ih i interpretirala na sebi svojstven način.

Kao jedno od najznačajnijih aktivnih imena na američkoj nezavisnoj sceni, Reichardt djeluje još od 1994. kada se pojavila s filmom River of Glass. 2008. je oduševila s Wendy and Lucy, a 2010. režirala možda i svoj najbolji film Meek’s Cutoff koji se poigrava sa žanrom vesterna na način koji je možda i najsličniji opusu legendarnog Roberta Altmana čiji je satiričan i naturalistički obojen stil progovarao o američkom životu i kulturi. Poveznica između Reichardt i Altmana jest svakako i njihovo inzistiranje na neovisnoj kinematografiji koja djeluje izvan američkog Hollywooda.

Prošle godine je produkcijska i distribucijska kuća A24 izašla s nekoliko filmova među kojima je i First Cow, ali i Minari Leeja Isaaca Chunga od kojih je upravo potonji ušao u užu konkurenciju za najbolji film na ovogodišnjoj nagradi Oscar. Kelly Reichardt je ostala van konkurencije s filmom First Cow što je dodatno zacementiralo njezin status jedne od najboljih nezavisnih filmašica na sceni.

First Cow uspijeva istovremeno oduševiti i toplinom i divljinom. Reichardt se nije odvojila od svojih klasičnih, otvorenih pejsaža i snimanja na lokacijama uz korištenje prirodnog osvjetljenja i nenametljive kamere. Film je sniman u Oregonu gdje se odvija i radnja baš kao i u filmu Meek’s Cutoff uz razliku što su ovog puta u središtu radnje dva muškarca, što je promjena kod Reichardt koja se u svojim projektima bavila prvenstveno ženskim pitanjem i koja u intervjuima nije nimalo stidljiva kada izražava svoje mišljenje o lošijem statusu ženskih filmašica u odnosu na muške.

Film otvara citat književnika Williama Blakea “Ptici gnijezdo, pauku mreža, čovjeku prijateljstvo” pa vam je odmah od početka jasno da Reichardtina preokupacija u filmu nisu ni krava ni mlijeko ni kolači ni zlato već prijateljski odnos pekarskog šegrta Cookija i snalažljivog King-Lua iz čijeg odnosa i proizlazi toplina kojom zrači First Cow. Ne nedostaje, naravno, ni lijepih, meditativnih kadrova u 4:3 formatu kako prirode tako i životinja, a predložak za scenarij bio je roman The Half Life Reichardtinog prijatelja i dugogodišnjeg suradnika Jonathana Raymonda u kojem romanu se kroz više desetljeća opisuje život ovih likova, ali se baš nigdje ne spominje – krava.

“Htjela sam napraviti film o prijateljstvu, ne o nestašici”, reći će Reichardt za GQ. “Prijateljstva su moj život učinila puno bogatijim”.

Neobična i jednostavna radnja te nekoliko ubojitih citata kakvim nas je znao blagosloviti i sam Altman, usputni razgovori o receptima i branje bobica, razlog su zbog kojih se pažnja ne gubi unatoč dugačkim kadrovima i sporom ritmu. First Cow je prošaran detaljima svakodnevnog života, mimikama, načinu na koji kupci jedu medom i cimetom prelivene kolačiće, držanju i sitnim gestikulacijama likova kojima obiluju i njeni drugi filmovi. Baš kao što su i završetci drugih njenih filmova otvoreni za interpretaciju.

“Ne postoji način na koji siromašan čovjek može nešto započeti”, reći će King-Lu Cookieju. “Treba ti kapital. Treba nam neko čudo”, dodat će na što mu Cookie odgovara, “Treba nam povoljniji položaj”.

“Ili kriminal”, zaokruži King-Lu.

Vrlo važnu ulogu igra chief factor, svojevrsni guverner područja na kojem se nalaze ova dvojica i od čije krave kradu mlijeku za kolače koje mu kasnije prodaju. “Neki ljudi jednostavno ne mogu ni zamisliti da se od njih krade”, objašnjava Cookie. Apologetski odnos chief factora prema kažnjavanju mučenjem i njegov patronizirajući odnos prema radnicima i domicilnim stanovništvom, osnovni je kanal kroz koji Reinchardt provlači svoju kritiku kako kapitalizma, tako i odnosa bijelog čovjeka koji je okupirao prostor Indijanaca. Reinchardt na toj problematici ne inzistira već je naglasak tijekom cijelog filma upravo na dvojici prijatelja koji jedan drugog ne napuštaju ni u najtežim situacijama pa First Cow ne ostavlja dojam pretjerano angažiranog ili aktivističkog filma.

Minimalistički pristup odnosi se i na zvučnu kulisu, ali vrijedi spomenuti dojmljiv soundtrack kojeg potpisuje William Tyler, poznat po folk motivima, a čiji rad za ovaj film podjseća na Vedderov Into the Wild, s dojmljivim gitarama, korištenjem cimbala i bendža, lijepim melodijama i akustičnim dionicama koje redateljica koristi pažljivo, ne zasićujući prirodne zvukove u filmu.

Nije stvar u tome što je ovo “prva krava na cijelom području” kako će reći jedan od likova u filmu, već što je ovo jedina krava. Cookie i King-Lu nemaju previše izbora. Moraju se izboriti za sebe premda to znači de facto krađu. Ali može li na divljem zapadu, području bez pravila i zakona, krađa uopće biti smatrana kriminalom?

Cookie i King-Lu nisu vestern mačo muškarci. Nesigurni su, gladni, zbunjeni i prestrašeni. Ranjivi kao i vremena u kojima su živjeli. Vesterni Kelly Reichardt su revizionistički.

Parafraziramo Kelly Reichardt koja kaže da je za Oscare baš i nije briga. First Cow je osvojio nagradu njujorških kritičara kao i prvo mjesto na filmskom festivalu na Floridi. Filmaši poput Reichardt ili prije Altmana, omogućuju nam uvid u američku kulturu kakvu nemamo često prilike gledati u filmovima velikih studija. Otvaraju teme na način koji to filmovi s velikim budžetima sebi ne mogu priuštiti jer, da ponovno parafraziramo redateljicu, što više novaca od nekog uzimate to mu na više pitanja morate odgovarati.

First Cow neće vidjeti zlatnog kipića, ali u grčevitoj potrazi za zlatom – dobra krava je pravo blago.