Grbovi Milana: Inter želi više od nogometa, AC Milan grb ne može registrirati

Moje ime je moja priča, stoji u objavi prošlogodišnjeg redizajna klupskog grba milanskog Intera. Internazionale Milano je pojednostavio izgled svog loga i poigrao se sa svojim inicijalima (IM, I am) kako bi otvorio novu stranicu svog vizualnog i klupskog identiteta.

Izbacivši isprepletena slova FC iz grba i zadržavši tek crnu i plavu boju, novi logo teži minimalizmu i jasnoći poruke. Kopirate Juventus!, vrištalo je na društvenim mrežama. Ono što nije slomljeno, nemojte ni popravljati, pisali su fanovi. Internet ne voli promjene.

“Premda smo zadržali poveznicu sa starim grbom, ovaj simbol je prikladniji za svijet zabave”, komentiraju iz kluba. “Izraz I am služi kako bi se izravno komunicirale vrijednosti i inklinacije kluba, ali služi i kao refren koji opisuje bit svakog navijača Intera.”

U principu je poruka da je Internazionale otvoren za cijeli svijet, ali još uvijek s dubokim korijenom u Milanu. Danas nigdje nećemo pronaći toliko dubokoumnih poruka i vrijednosnih promišljanja koliko ih čujemo prilikom predstavljanja novih korporativnih vizuala.

Škakljiv posao petljanja po originalu iz 1908. godine, čiji je autor Giorgio Muggiani ujedno i jedan od suosnivača kluba, pripao je njemačkom dizajnerskom studiju Bureau Borsche. Grb slavnog kluba doživio je desetke izmjena tijekom više od sto godina postojanja. Neke od njih su bile bitno invazivnije, grb je bio i u obliku romba, sadržavao je i lik zmije (biscione, krasila je stoljećima heraldiku povezanu uz grad Milan), klub je mijenjao i ime (Ambrosiana). Stoga, ove izmjene nisu najznačajnije, ali prije nije bilo Twittera. Liči na Volkswagenov logo!, moglo se čuti i pročitati.

Klub, u većinskom vlasništvu kineske Suning Holdings Grupe, traži širenje tržišta te želi ostaviti međunarodni otisak u sve većoj konkurenciji klubova koji tržište vide šire od nacionalnih granica te targetiraju publiku koja je šira od klasične nogometne. “Boja moje kože se može promijeniti, ali moje srce će uvijek biti isto. Baš kao i moje dvije boje koje su inspirirane bojom noći koja me je rodila“, jedan je od nadahnutih tekstova u sklopu Interove kampanje.

Nakon dugogodišnjeg partnerstava s Pirellijem, Nerrazzuri su novi sponzorski ugovor za prednji dio dresa sklopili s online platformom Socios.com. Vrijednost ugovora se procjenjuje na oko 20 milijuna eura godišnje. Klub je prethodno financijsku strukturu nabildao kroz partnerstvo s američkim financijskim fondom Oaktree koji je preuzeo i dio vlasničke pite.

Odluka da se grb pojednostavi izbacivanjem slova FC donekle upućuje i na to da Inter, kao i brojni drugi današnji klubovi, želi biti više od nogometne momčadi. Želi biti brand. Želi biti kulturna ikona.


Nije neobično da najviše glavobolje AC Milanu zadaje upravo Inter. U ovom slučaju, pak, ne radi se o gradskom rivalu Interu, već o njemačkoj tvrtci za proizvodnju uredskog materijala – InterES. Kada je 123 godine star nogometni klub unatrag nekoliko godina pokušao pred Uredom Europske Unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) registrirati i zaštititi za prostor EU svoj novi izgled klupskog grba – tvrtka za spajalice i klamerice je taj zahtjev blokirala.

Njemačka tvrtka je, naime, pred EUIPO-om tvrdila da su oni već zakoniti nositelji žiga i to za robnu marku “Milan” pod kojom se proizvode uredski materijali.

Problem je nastao zbog toga što je AC Milan pokušao svoj klupski logo registrirati i u kategoriji broj 16 u sklopu Nicanske klasifikacije. Talijanski Milan je očito planirao izbacivati raznorazni uredski materijal. Nijemci su uložili prigovor osporavajući stilizirani natpis “AC MILAN” ispod klupskog grba, tvrdeći da isti previše podsjeća na njihovu marku “Milan” što bi korisnike i potrošače moglo zbuniti.

EUIPO je prihvatio njihov prigovor i odbio zahtjev AC Milana.

AC Milan je pokrenuo postupak pred Sudom Europske Unije koji ih je u studenom 2021. godine također odbio i potvrdio odluku EUIPO-a.

InterES je dokazao da svoj žig uredno koristi na tržištu. Premda je izgled njemačke marke “Milan” bitno drugačije stiliziran (sadrži žutu pozadinu i sliku ptice), Sud Europske Unije je zaključio kako će većina korisnika svoju pozornost obratiti prvenstveno na natpis “Milan” što znači da sam dizajn nije dominantan u odnosu na natpis.

Što se tiče argumenta AC Milana koji se temelji na ugledu prijavljenog žiga u Njemačkoj povezanog s ugledom tog nogometnog kluba, Sud primjećuje da se mora uzeti u obzir samo ugled ranije marke, a ne i reputacije prijavljenog žiga i to sukladno članku 8. stavku 1. Uredbe broj 207/2009. Ako zbog njegove istovjetnosti ili sličnosti s ranijim žigom i istovjetnosti ili sličnosti proizvoda ili usluga obuhvaćenih tim žigovima postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu na državnom području na kojem je zaštićen raniji žig; vjerojatnost dovođenja u zabludu uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu s ranijim žigom. Slijedom toga, Sud smatra da su sličnosti dvaju spornih znakova, gledano u cjelini, dovoljne da se zaključi da postoji vjerojatnost zabune.

Dva milanska kluba tako imaju glavobolje oko svojih grbova. Inter nije uspio zadiviti svoje navijače i širu javnost s modernom interpretacijom svog grba već je samo pojačala antagonizam između navijača i vodstva kluba koji taj brend želi globalizirati. Milan svojoj novoj verziji nije uspio osigurati registraciju žiga i pravnu zaštitu koja s njom dolazi pa tako dva vodeća kluba talijanske Serie A u veljači 2022. godine proživljavaju uspjeh na terenu, ali i problem s identitetom i zaštitom tog identiteta van terena.