Jedan od najbizarnijih potencijalnih završetaka za interaktivni film “Bandersnatch” iz serijala Black Mirror jest onaj kada imate priliku glavnom liku Stefanu na njegovo opće zaprepaštenje reći da je njegov život u biti film na Netflixu.

Takva meta-referenca tipično je rješenje za jezoviti tip humora koji njeguje autor Black Mirrora Charlie Booker. Kod Stefanovog psihijatra dobivate priliku birati između tučnjave ili skoka kroz prozor. Ako izaberete skok kroz prozor – Stefan odlazi do prozora i otkriva da ne može skočiti kroz njega jer je to tek dio scenografije. Kamera se udaljava, a redatelj ulazi u kadar i objašnjava Stefanu da je u vlastitom filmu i da je zvijezda.

Stefan Butler je Netflixov i Bookerov najnoviji pokusni kunić. Problematični tinejdžer koji dobiva priliku izraditi videoigru Bandersnatch s iskusnim programerom Colinom Ritmanom. Pisac Lewis Carroll je za potrebe Alise u zemlji čudesa skovao izraz “bandersnatch” definiravši taj pojam za “pojedinca koji je divlje groteskan i bizaran”. Stefanova sudbina prepuštena je gledatelju filma koji postepeno donosi sve značajnije odluke za njegov život biravši između ponuđenih opcija koje nerijetko Butlera odvode u pogubne vode.

Iako je upravo Bookerov tehnologijom-opsjednut Black Mirror idealan izbor za eksperimentalno uvođenjeg ovakvog stila pripovijedanja, Booker i izvršna producentica Annabel Jones na prvu nisu bili oduševljeni idejom. Netflixovi prethodni pokušaji da u dječje filmove ubace opciju da gledatelj bira u kojem smjeru će se radnja nastaviti razvijati – nije donijela željene rezultate, a Bookeru se ideja svidjela tek kada se sjetio da može izgraditi priču oko mladića koji razvija svoju vlastitu igru u kojoj biraš tijek radnje, a koje su bile popularne 80-ih.

Netflix je izgradio vlastiti program Branch Manager koji scenaristima omogućuje da prate razvoj radnje, a Booker i društvo su koristili i program Twine kao i rješenja za pisanje scenarija poput Scrivenera i Final Drafta, a sve zbog kompleknosti i razgranate radnje te činjenice da je film mogao upamtiti vaš raniji izbor i referirati se kasnije na njega. Snimljeno je ukupno preko pet sati materijala s pet glavnih završetaka i još toliko varijacija na temu.

“Tek smo zagrebali po površini načina na koji bi se priče mogle pričati. Voljeli bismo vidjeti šašavu komediju ispričanu na ovakav način, interaktivni horor ili romantičnu komediju u kojoj vi birate koga ćete povesti na maturalnu zabavu. Potencijal je golem”, reći će Todd Yellin s Netflixa dok američki mediji pišu kako je ovaj koncept odlična zaštita od pirata te potencijalno izvrstan marketinški alat koji će ovoj kompaniji omogućiti pristup dodatnim podacima o preferencijama korisnika koje mogu zatim prezentirati svojim oglašivačima.

I dok po hodnicima Netflixa razmišljaju kako promijeniti način pripovjedanja i ojačati svoju marketinšku poziciju, po bespućima interneta su već krenule rasprave o tome kako ni mi ni Stefan nemamo mogućnost izbora te da svaka naša odluka završava u konačnici istim ishodom ili nekom njegovom varijacijom i to po postulatima determinističkog kaosa.

Jesmo li i mi u simulaciji poput Trumana i Stefana i koliko je uopće etično zbog vlastite zabave namjerno mučiti, odvoditi u opasne situacije ili bacati s balkona jednog, makar nepostojećeg, mladića?

Ingeniozni Charlie Booker ostvaruje mračnu realnost koju je u prethodnim sezonama Black Mirrora tek nagovještavao.

Najmračniji mogući ishod

Dan Harmon je kroz svoju konceptualnu komediju Community razradio koncept poznat kao“the darkest timeline” u kojem likovi završe u najmračnijem od svih mogućih ishoda. U Black Mirroru je svaki ishod neopisivo mračan i/ili najmračniji pa sitni uspjesi poput dobre recenzije Bandersnatch igre su tek utješne nagrade.

Tehnološki determinizam, sintagma koju je složio američki sociolog Thorstein Veblen, podrazumijeva da je tehnologija ta koja utječe na društvene promjene, a ne obrnuto. Način na koji živimo, razmišljamo i donosimo odluke u velikoj mjeri je pod utjecajem tehnologije kojom smo okruženi. Masovni mediji i internet su tako razvili posebnu kategoriju cinizma koji omogućuje ljudima da ismijavaju ili jednostavno zanemare neke od golemih tragedija jer su njima konstantno izloženi i proživljavaju ih kao treća strana i promatrač koji vidi sve, ali nije izložen opasnosti.

Svojevrsni reality show sa stvarnim posljedicama.

Booker u prvoj epizodi Black Mirrora premijera Velike Britanije izlaže seksu sa svinjom kao posljedicu anketa i javnog mnijenja koje vjeruje da se premijer treba žrtvovati kako bi spasio otetu princezu. Na kraju se ispostavilo da je sve dio konceptualne umjetnosti za koju premijer i javnost nisu znali. Godinama nakon seksa sa svinjom, reputacija ovog političara je porasla zbog njegove žrtve.

Jednako tako u epizodi Waldo Moment još 2013. Booker priča priču o komičaru koji putem animiranog medvjeda Walda intervjuira i ismijava poznate osobe i političare. Uskoro u sklopu skeča i sam postaje kandidat na izborima i krene dobivati na popularnoati i to na štetu stvarnih političara. Gotovo istovremeno s prikazivanjem te epizode Black Mirrora, talijanski komičar Bepe Grillo je svoj Pokret Pet Zvjezdica uveo u talijanski parlament.

Politika je natjecanje u popularnosti. Svojevrsni reality show sa stvarnim posljedicama.

The New York Times je film Bandersnatch predstavio čitateljima napisavši kako Black Mirror moć odlučivanja daje u ruke narodu. Ta mogućnost izbora je, dakako, prividna i limitirana na već ponuđene opcije. Izlazak na birališta se stimulira kroz prizmu “ispunjavanja građanske dužnosti” i naknadnu satisfakciju koju dobijete ako vaša opcija prevlada. Jednom kada ste je izabrali ujedno ste se i povezali s tom opcijom pa ćete je braniti i kada je u krivu jer na takav način u konačnici branite vlastitu odluku.

Na idućim izborima ćete svoju odluku ili braniti istim izborom ili ćete je kazniti biravši nekog drugog. Ali izaći ćete, a taj angažman je ionako najvažniji.

Ipak, radi se tek o iluziji kontrole jer ishod je u svakom slučaju nepovoljan. Ne zato što ne može bolje već zato što je kvaliteta ponuđenih opcija takva da vas u svakom slučaju vodi prema najmračnijem mogućem ishodu.