Pioniri Hollywooda: Bježali su od Edisona i postali filmski moguli

Hollywood nije izgrađen u jedan dan, ali zbog filmske čarolije ostaje dojam da je uspjeh brojnih ljudi došao preko noći. Maleno naselje u blizini Los Angelesa postalo je tih 1910-ih godina utočište za brojne ambiciozne filmaše koji su u sedmoj umjetnosti vidjeli izlaz iz siromaštva i put ka slavi.

Daeida Wilcox Beveridge, bogata nasljednica farmerske obitelji iz Ohia, donirala je zemlju za osnivanje gradića Hollywood i krstila ga je 1888. godine rekavši da joj je to ime zvučalo kao nešto što bi tom mjestu moglo donijeti sreću.

Prije spajanja s Los Angelesom 1910. godine, maleni Hollywood nije dozvoljavao prikazivanje filmova, ali poslužio je kao odlična središnjica za malena filmska studija koja su na zapad SAD-a morala otići ne bi li pronašla liberalnije zakone, sunčanije prostore i mjesto gdje ih tako lako neće moći pronaći Thomas Edison. Ovo je priča o pionirima Hollywooda.

By Unknown author – J. Willis Sayre Collection of Theatrical Photographs

Samuel Goldwyn (Goldfish), ono što će se pokazati lajtmotivom holivudskih pionira jest da se radi o imigrantima prve generacije, ali i ljudima za koje se ne može uvijek sa sigurnošću utvrditi kada su rođeni. Poljski židov Szmuel Gelbfis rođen je u Varšavi možda 1879. godine, možda 1881. godine ili 1882. godine ovisno kome vjerujete . Nakon smrti oca, bez novca, odlazi u Hamburg pa u Englesku odakle početkom 1899. plovi za SAD. Tamo u New Yorku radi u industriji proizvodnje rukavica i ubrzo postaje njihov strastveni prodavač.

Snalažljivi Goldwyn je u svojim ranim tridesetima zaključio da rastuća industrija vezana uz tzv. nickleodeon kina u kojima su se prikazivali kratki filmovi po cijeni jednog nicklea, ima veliki potencijal i odlučio je krenuti s produkcijom filmova. Sa ženinim bratom Jessejem L. Laskyjem koji je imao prethodnog iskustva u zabavnoj industriji, pronašao je mladog Cecila B. DeMillea koji se želio okušati u režiji. Ipak, snimanje na prostoru New Yorka bilo je gotovo nemoguće zbog monopola koji je nad filmskom industrijom držao Thomas Edison. Osim toga, DeMille je želio snimati na divljem zapadu gdje se odvijala i radnja scenarija njihovog budućeg filma Squaw Man.

DeMille je s filmskom ekipom došao u mjesto Flagstaff u Arizoni. Lokacija im nije odgovarala i produžili su prema Kaliforniji. Od tamo je DeMille poslao Goldwynu i Laskyju telegram: ”FLAGSTAFF NO GOOD FOR OUR PURPOSE. HAVE PROCEEDED TO CALIFORNIA. WANT AUTHORITY TO RENT BARN IN PLACE CALLED HOLLYWOOD…”

DeMille je od Goldwyna dobio odobrenje za kratkoročni najam štale u Hollywoodu iz koje je vodio posao. Iako su se filmovi u gradiću Hollywoodu pored Los Angelesa već snimali te 1913. godine, Squaw Man će ostati upamćen kao prvi cjelovečernji (feature film) film u povijesti Hollywooda.

Goldwyn će pronaći put i do rječnika engleskog jezika jer je po njemu skrojen pojam “goldwynism” koji se odnosi na humoristično prekrajanje poznatih izraza ili pogrešno korištenje određenih pojmova (npr. “Include me out”, “When I want your opinion I will give it to you”, “In two words im-possible”.)

Nakon uspješnog prikazivanja filma, Goldwyn će krenuti s razvojem onoga što danas poznajemo kao Paramount Pictures i to u partnerstvu s još jednim imigrantom – Adolphom Zukerom.

Adolph Zukor, Mađar rođen 1873. godine kao Adolf Czukor, u SAD je stigao kao 18-godišnjak i već je s 20 godina bio uspješan proizvođač i prodavač krzna. Krenuo je investirati u kazališta i arkadne igraonice da bi 1912. osnovao producentsku kuću Famous Players Film Company, doveo u SAD francuski film Les Amours de la reine Élisabeth na čemu je zaradio dobar novac da bi godinu kasnije izbacio film The Prisoner of Zelda.

Zukor je bio ključan u razvoju Paramount Pictures studija. Pod ugovorom je držao velike filmske zvijezde i surađivao s brojnim kazališnim glumcima. Bio je vlasnik veliikog broja kino-dvorana i krenuo s primjenom tzv. block bookinga putem kojeg se nezavisnim kino-dvoranama prodavao paket filmova koji su ovi trebali kupiti ne bi li u tom paketu dobili i traženi kino-hit.

Zukor je doživio 103. godine i nagrađen je Oskarom za životno djelo zbog svog doprinosa filmskoj industriji.

Carl Laemmle, Nijemac židovskog podrijetla, rođen kao Karl Lämmle 1867. godine u obiteljI s više od desetero djece. Otac mu je bio stočar i Karl je u SAD emigrirao sa 17 godina. 1906. godine u Chicagu otvara nickleodeon kino i postaje samostalni distributer filmova.

Laemmle tako ulazi u izravan sukob s Edisonom koji je 1908. godine sa svojim partnerima osnovao Motion Picture Patents Company (MPPC, Edisonov trust) koji je aktivno i agresivno štitio patente zabranjivajući korištenje projektora, kamera, filmske vrpce pa i samu distribuciju i prikazivanje filmova što je dovelo i do tzv. “patentnog rata”. Laemmle se uspješno odupire monopolu koji je Edison stvorio i nakon preseljenja u New York sudjeluje u produkciji brojnih nezavisnih filmova.

Veliki iskorak događa se 1915. godine kada, nakon kupnje jednog ranča u San Fernando Valleyju, otvara Universal Studios Hollywood.

I dok se Edisonov MPPC suzdržavao od promoviranja glumaca, Laemmle je otišao u drugom smjeru. S obzirom na to da se imena glumica i glumaca nisu prikazivala na početku ili kraju filma, oni su među ljubiteljima sedme umjetnosti bili poznati tek po nadimcima. Laemmle je kreirao tzv “sustav zvijezda” gdje je od njih radio celebrityje i bildao im popularnost koja se zatim reflektirala na prodaju kino-ulaznica.

By 20th Century Studios – Wid’s Year Book, University of Washington, Public Domain

William Fox, tvorac Fox Film Corporation studija koji će kasnije prerasti u kultni 20th Century Fox, rođen je u Mađarskoj 1. siječnja 1879. godine kao Wilhelm Fried i kao najstariji od čak trinaestero djece. William je imao devet mjeseci kada su mu roditelji stigli u SAD. Čak ga ni ozbiljna ozljeda ruke koju je zadobio kao osmogodišnjak nije spriječila da ambiciozno krene u poduzetničke vode pa već 1904. godine otvara svoje nickleodeon kino.

Fox se također odupire monopolu Edisonovog kruga, osniva vlastitu distribucijsku tvrtku i kreće otkupljivati filmove izravno od kalifornijskih filmaša. Popularnost glumice Thede Bare poznata i kao Vamp Girl, priskrbit će mu značajna financijska sredstva i Fox je 20-godina prošlog stoljeća slovio za jednog od najvećih i najbogatijih filmskih magnata. Novac je uložio u tehnologiju snimanja zvuka (triergon) i tako pomogao filmskoj industriji u novom iskoraku.

Foxov život i karijera neće ići u smjeru njegovog sunarodnjaka Zurova. Krajem 1920-ih gubi kontrolu nad tvrkom, gubi novce u velikoj financijskoj krizi i doživljava ozbiljnu automobilsku nesreću. Kasnije će biti i osuđen zbog podmićivanja suca u stečajnom postupku zbog čega završava u zatvoru. Ostao je bez svoje kompanije i umro 1952. godine daleko od holivudskog blještavila.

Louis B. Mayer (Lazar Meir), jedan je od najkontroverznijih holivudskih pionira. Ne zna se sa sigurnošću ni kada je rođen ni gdje je rođen. Spominju se i Minsk u Bjelorusiji i mjesto Dymer kod Kijeva kao mjesta rođenja. Spominju se godine 1885. i 1884. i 1883. kao godine rođenja. Rođena kćer je izjavila, “Samo Bog zna odakle je Mayer”.

Taj Lazar Meir bit će jedan od osnivača Metro-Goldwyn-Mayer Studios (MGM) zajedno s već spomenutim Goldwynom i s Marcusom Loewom, njujorškim egzibitorom (prikazivačem filmova) i vlasnikom niza kino-dvorana. MGM će 40-godina 20. stoljeća zapošljavati oko šest tisuća ljudi.

Nakon kratkog vremena provedenog s obitelji u Kanadi, Mayer se seli u Boston i u gradiću Haverhillu preuređuje staro kazalište te prve ozbiljne novce zarađuje 1914. prikazivajući film The Birth of a Nation.

Thomas Edison sa svojom patentnim trustom više nije mogao pratiti tempo novih filmaša koji su unijeli cijeli niz inovacija u industriju filma, a savezna država Kalifornija nije temeljito primjenjivala patentno pravo. Krajnji udarac za Edisona i društvo došao je 1915. godine sa sudskom odlukom u predmetu United States v. Motion Picture Patents Co. kojom je potvrđena zlouporaba vladajućeg položaja od strane Edisonovog MPPC-a.

Filmska kolonizacija Hollywooda mogla je početi.

Mayerov MGM izrast će u jedan od najvećih i najvažnijih filmskih studija, a kontroverzni Mayer postat će možda i najveći filmski mogul, oslonivši se na bujajuću industriju i mlade filmske zvijezde. Njegov eksplozivni karakter, beskrupuloznost i niz optužbi radi seksusalnog i psihičkog zlostavljanja, učinit će od Lazara Meira zloglasni mit od čovjeka koji će u Los Angelesu umrijeti 1957. godine u tko zna kojoj godini života.

Braća Warner (Jack, Harry, Sam, Albert) na čelu s Jack Leonardom Warnerom (1892.) stvorit će kultni Warner Bros. Njihovi roditelji su 1888. u New York stigli iz Poljske te se nakratko preselili u Kanadu gdje je i rođen Jack Warner. Braća su 1900-ih u gradiću Youngstown u saveznoj državi Ohio ušli u zabavnu industriju, kupili kinetoskop i sa zarađenim novcima krenuli kupovati male kino-dvorane.

1910. braća kreću s produkcijom vlastitih filmova i odupiru se Edisonovom monopolu. Bježući od Edisona, odlaze u Kaliforniju gdje u LA-u i San Fransciscu otvaraju mala filmska studija. Kalifornija, s velikim brojem sunčanih dana u godini i raznolikim pejsažem, pokazala se kao idealno mjesto za proizvodnju filmova.

Financijska uspješnost filmova koje su prikazivali, omogućila im je kupnju novog studija u Hollywoodu i kreću u razvoj filma za zvučnim efektima što će ih lansirati u jedan od najvećih holivudskih studija.

Brat Sam Warner umire 1927. godine i glavnu ulogu u kompaniji preuzima ambiciozni Jack Warner. U filmskoj industriji aktivan je dulje od pola stoljeća, a karijera i osobni život bit će mu išarani brojnim skandalima i kontroverzama.