Književna nagrada Booker za 2025. godinu dodijeljena je britansko-mađarskom autoru Davidu Szalayju za njegov roman Flesh. 51-godišnjem piscu ovo je prvi Booker dok je za njegovu izdavačku kuću Jonathan Cape ovo već, rekordni, deseti Booker. Jonathan Cape, koji je osnovan još u Londonu 1921. godine, danas djeluje kao biblioteka u sklopu nakladničkog konglomerata Random Penguin House.
“Ovakvo što još nismo čitali”, komentirao je prvi čovjek žirija, pisac Roddy Doyle. “Ovo je u mnogočemu mračna knjiga, ali uživali smo čitajući”, komentirao je Doyle prilikom svečanosti dodjele ove prestižne književne nagrade koja se prošle godine našla u rukama spisateljice Samanthe Harvey za njezin roman Orbital.
Roman Flesh prati život mladića Istvána koji kao 15-godišnjak živi s majkom u malom stanu u Mađarskoj da bi s vremenom pronašao svoj put do bogatstva i visokog društva u Londonu. Roman otvara klasne teme, teme muževnosti, bogatstva, nasilja i moći.
Značajan je ovo odmak za nagradu Booker koja je tako ove godine nagradila minimalističku književnost, roman jasnog, razumljivog i pristupačnog jezika, roman reduciranog stila i kratkih, oskudnih dijaloga koje graniče s banalnim.
“Činilo mi se da je ovo riskantna knjiga za pisati”, izjavio je Szalay tijekom primanja nagrade. “Mišljenja sam da književnost može riskirati. Može riskirati na estetskom, formalnom pa čak i moralnom planu što drugim formama nije moguće u tolikoj mjeri. To je, između ostalog, i zato što su romani poprilično jeftini za napraviti. Treba vam pisac kojem ćete dati kavu i godinu, dvije vremena.”
Zanimljivo je da je Szalay roman Flesh promovirao i na podcastu kod pjevačice Dua Lipa, a Booker je u goste pozvao popularnog britanskog repera Stormzyja koji je pročitao ulomak iz romana.
Nakon što je odustao od rukopisa za prethodni roman i izdavača zamolio za produljenje rokova, Szalay je trebao odlučiti kojoj temi će posvetiti vrijeme. “Odlučio sam da ću napisati nešto što je dijelom englesko, a dijelom mađarsko. I da će ta priča pokušati izraziti moj osjećaj da je naše postojanje fizičko iskustvo prije nego bilo što drugo, da svi njegovi drugi aspekti proizlaze iz te fizikalnosti i, naravno, konačno se njoj vraćaju kada se i sami vratimo tome da postanemo ono što je Auden nazvao „neodgovornom materijom“.
Szalay je sin Kanađanke i Mađara, odrastao je u Bejrutu i Londonu i piše na engleskom jeziku. Flesh mu je šesta knjiga, a u Hrvatskoj je nakladnik Sandorf objavio njegovu nagrađivanu knjigu Sve što muško jest u prijevodu Dinka Telećana. Književni časopis Granta uvrstio ga je još 2013. na popis najboljih mladih britanskih romanopisaca.
Razgovor s Szalayjom je prije dvije godine za portal Kritika h,d,p, odradila Ana Fazekaš koja ga je tom prilikom pitala i o važnosti koju za njega imaju književne nagrade.
“Primijetio sam da pobjednici i pobjednice Man Bookera često utihnu na nekoliko godina nakon što dobiju nagradu”, komentirao je tada Szalay. “Možda je samo stvar u tome da više ne trebaju novac… A možda osjećaju pritisak da sada napišu knjigu vrijednu dobitnika Bookera. I možda taj pritisak malo ubije radost u radu.”
Vidjet ćemo, a do tada se nadamo skorom prijevodu Flesha na hrvatski jezik.






Odgovori