Nakon što je dvije godine izbivao iz javnosti, popularni njemački reper Aykut Anhan Haftbefehl vratio se u centar zbivanja zahvaljujući nedavno objavljenom dokumentarcu Babo: Haftbefehlova Priča koji se prikazuje na Netflixu. Mučan dokumentarac nudi izravan uvid u Haftbefehlov privatan i profesionalan život te njegovu borbu s ovisnošću i depresijom.

Danas 39-godišnji reper tursko-kurdskih korijena, jedan je od najpoznatijih i najpopularnijih repera u Njemačkoj. Na scenu se probio iz Frankfurta tijekom 2010-ih zahvaljujući glasnom, abrazivnom stilu i nabrijanoj produkciji koju nerijetko potpisuje njegov dugogodišnji suradnik Bazzazian. Pojam Haftbefehl, inače, znači nalog za uhićenje.

Režiju potpisuje Sinan Sevinç čije su kamere nekoliko godina pratile Haftbefehlov život i rad. Dokumentarac pokriva njegovu kompliciranu i mračnu obiteljsku priču, prati život njegove supruge koja se pokušava nositi s divljim i nepredvidljivim Haftbefehlom te donosi niz intervjua i scena iza pozornice gdje pratimo i gledamo Haftbefehla u vrlo nezavidnim situacijama.

“Cijelo ovo vrijeme mi ni jednom nisi rekao da nešto ne snimim ili ne prikažem. Zašto?”, čujemo glas redatelja pred kraj dokumentarca.

“Zašto bih?”, odgovara Haftbefehl. “Zar da lažem? Ne, to ne želim.”

Haftbefehl je predstavnik tvrdog, uličnog hip hopa tematski zaokupiranog životom na cesti, preprodajom i korištenjem droga, kriminalom i kvartovskim izazovima. Žargonski i jezično je eklektičan, koristeći jezik ulice, ali kombinirajući i cijeli niz turskih, arapskih i kurdskih izraza i pojmova. 2013. godine se sa singlom Chabos wissen wer der Babo ist pojavio visoko na ljestvicama slušanosti, a riječ Babo je od strane nakladničke kuće Langenscheidt proglašena kao “riječ godine među mladima”.

Nametnuo se kombinacijom žestokog, beskompromisnog stila i nešto mračnije, introspektivnije perspektive koju nudi, primjerice, na serijalu pjesama “1999”.

I dok dio publike film hvali zbog sirovog, autentičnog prikaza Haftbefehlovog svakodnevnog života, uključujući i konzumaciju droga, dio njemačke javnosti smatra da dokumentarac eksploatira Haftbefehlovu situaciju, a on pak fetišizira poroke i kršenje zakona.

“Jezivo. Pomalo je kao prometna nesreća: prolazite pokraj nje i s druge strane ceste vidite strašne scene, ali nekako ne možete skrenuti pogled”, komentirao je glazbeni kritičar Klaus Walter nazvavši dokumentarac “Elendsporno“, odnosno da vojaeristički gledamo bijedu Haftbefehla te da film nedovoljno kritički govori o njegovim problematičnim, nasilnim i mizoginim tekstovima.

Hendrik Streeck, CDU-ov zastupnik u Bundestagu i povjerenik savezne Vlade za pitanja ovisnosti i droga, smatra film vrlo važnim. „Imam ogromno poštovanje prema Aykutu. Prema tome što je tako otvoreno govorio o svojoj ovisnosti i što ima hrabrosti o tome govoriti iskreno. Scene su intenzivne, ali i nekako dirljive. Dokumentarac nije samo o uporabi droga, već i o tome kako droge na kraju konzumiraju ljude. Kokain se, posebno, često prikazuje kao bezopasan u rap glazbi, pa čak i kul.”

Philipp Türmer, predvodnik Mladih Socijalista (Jusos) privukao je pozornost izjavom kojom je savjetovao njemačkom kancelaru da obrati pozornost na repera iz Offenbacha. “Mislim da bi i Friedrich Merz trebao malo više slušati Haftbefehla. Tekstovi su stvarni. Toliko je mladih ljudi koji odrastaju upravo u ovim teškim okolnostima.“

Učenička grupa iz Offenbacha izašla je vani s prijedlogom da se film uvrsti u školski kurikulum. Slično je zatražila i spisateljica Güner Yasemin Balci koja je ujedno i zadužena za proces integracija migranata u njemačko društvo.

Ministarstvo obrazovanja odgovorilo je kako ni reperovi tekstovi ni njegovi kontroverzni javni nastupi nisu u skladu s obrazovnim programom koji škole ispunjavaju.

Novinarka Ksenija Miller za njemački Surplus ističe kako se dokumentarac propustio uhvatiti u koštac s ozbiljnim, strukturnim problemima koje sa sobom donosi problematično stanje u glazbenoj industriji koja se hrani ljudima poput Haftbefehla i to, nerijetko, uz pomoć njihovih vlastitih menadžerskih timova.

Misla Tesfamariam, umjetnička menadžerica koja je svojevremeno i surađivala s reperom, smatra da je dokumentarac trebao biti prikazan s većim vremenskim odmakom. „Kada s jedne strane pokažete te niske točke, a zatim ih suprotstavite sjajnim snimkama njega na pozornici s ogromnom publikom i gromoglasnim zvukom, to za mene graniči s veličanjem“.

Dokumentarac je tako pokrenuo žestoku debatu i na društvenim mrežama, a na prostoru Njemačke i Austrije je zasjeo na prvo mjesto Netflixove ljestivice gledanosti.

U vremenu užarene društvene i političke klime u Njemačkoj, reper poput Aykuta Anhana Haftbefehla, reper iz disfunkcionalne obitelji migranata koji je odrastao na njemačkim ulicama preplavljenima kriminalom i drogom, a zatim to pretvorio u uspješnu glazbenu karijeru, reper s brojnim mladim fanovima i debelim policijskim dosjeom, nedvojbeni je kamen spoticanja u društvu. Ali je i pokretač dijaloga, neovisno o tome što mislili o njegovoj osobi, karijeri i dokumentarcu koji ga prati.