Devs Alexa Garlanda je do sada najoštrija kritika Silicijske doline

Novi projekt redatelja Alexa Garlanda nadovezuje se odlično na njegov dosadašnji rad i služi kao predivno snimljen i osmišljen, ali i mračan uvid u načine na koji koristimo tehnologiju.

Alex Garland mini-seriju Devs otvara s gregorijanskim napjevom Regnantem sempiterna u izvedbi Norvežana Jana Garbareka i kvarteta The Hilliard Ensemble.

Grandiozni je to uvod u vrlo ambiciozni projekt 49-godišnjeg engleskog redatelja iza kojega su već dva, iznimno hvaljena, projekta Ex Machina i Annihilation. Garland ovaj put radnju seli u San Francisco i njegovu bližu okolicu te fokus stavlja na mračniju stranu Silicijske doline dok nas upoznava s tehnološkom kompanijom Amaya iza koje stoji ekscentrični tehnološki mogul Forest.

Devs tako kroz osam epizoda na platformi Hulu otvara filozofska pitanja poput determinizma i slobodne volje te tehnološko-sociološka poput utjecaja rastuće elite tehnoloških poduzetnika nad kojima lebdi aura genijalaca i dobročinitelja kao i ubrzan razvoj super računala, kvantnih računala koja će imati mogućnost obrade do sada nezavislive količine podataka u nezamislivo kratkom vremenu.

Forest tako u izdvojenom pogonu svoje kompanije razvija kvantno računalo čija vanjska jedinica itekako podsjeća na Googleovo super računalo zbog kojeg je krajem 2019. Google proglasio quantum supremacy tvrdeći da njihovo kvantno računalo rješava probleme koje klasično računalo jednostavno ne može.

Atmosferičnost i simbolika dominiraju Devsom u kojoj briljiraju Garland u ulozi redatelja te njegov redoviti suradnik Rob Hardy koji je zadužen za fotografiju. Ističu se i odlične, originalne skladbe Geoffa Barrowa & Bena Salisburyja. Iako u oči odmah upada golema lutka djevojčice koja se nalazi u kompleksu tvrtke Amaya, najimpresivniji dio je upravo izdvojeni pogon Devs izgrađen na konceptu elektromagnetskih polja i smješten u kockastu zgradu koja je Forestovom timu stručnjaka poslužila kao svojevrsni laboratorij. R&D odjel iz pakla.

Prema riječima samog Garlanda, znanosti je htio dati poetičnu crtu pa svijet, od predivnih zračnih snimki urbanog San Fransisca pa do njegovog šumovitog zaleđa, postaje sve poetičniji i estetski primamljiviji kako se približavamo jezgri Devsa i kvantnom računalu u njegovom središtu.

Garland je tako oduševljava s redateljskim rješenjima koji vas još od prve epizode pa do samog kraja drže zalijepljenima za ekran. Miniserija uspješno kombinira žanr špijunskog trilera sa ZF elementima dok pratimo glavnu junakinju Lily koja se našla u središtu industrijske špijunaže s međunarodnim elementima.

Silicijska dolina kao kult i monarhija

Ipak, ono što Devs izdvaja od ostatka aktualnih serija jest Garlandova jasna kritika tehnoloških kompanija i njihovih karizmatičnih vođa. U nedavnom intervjuu Garland će kazati kako su 80-ih strvinari s Wall Streeta barem priznali i uživali u tome da su predatori i morski psi, dok današnje velike tehnološke kompanije skrivaju svoj pobješnjeli kapitalizam iza hipsterskih majica i finih kantina za zaposlenike. “To prikriva ono što se uistinu događa, a to je beskompromisni lov za novcem i moći.”

“U određenom smislu današnje tehnološke kompanije su poput monarhija i za njih ne vrijedi sustav kontrole i provjere kakav vrijedi za ostale. Unutar njih postoje divizije koje su iznimno ambiciozne i ukoliko bi one bile uspješne, izmijenile bi cijelu paradigmu društva. Ne smeta mi ta moć već nedostatak regulacije.”

Alex Garland

Garland nikad nije bježao od teških, filozofskih pitanja koja su mu dominirala filmovima. 2014. je oduševio sa svojim originalnim scenarijem za Ex Machinu, ali i cijelim konceptom koji je unio svježi zrak u ZF žanr i iz zanimljive perspektive otvorio pitanja o svijesti i umjetnoj inteligenciji uz vještu primjenu turingovog testa. 2018. je ekranizirao roman Jeffa VanderMeera i stvorio Annihilation u kojem je kroz lijepa, estetska rješenja dao svoj doprinos i interesantno tumačenje onoga što smatramo vanzemaljskim te se pozabavio s ljudskom potrebom za uništavanjem i samouništavanjem.

Garland je u svijet filma zakoračio početkom stoljeća kada je redatelju Dannyju Boyleu predstavio svoj scenarij za ono što će postati kultni i danas poprilično aktualni postapokaliptični horor 28 Days Later.

Svoje kreativne početke Garland je 90-ih godina zabilježio upravo kroz pisanu riječ, nametnuvši se na knjižvenoj sceni sa svojim romanima The Beach i visoko konceptualnim The Tesseract. Upravo je Boyle The Beach ekranizirao u film s Leonardom DiCapriom u glavnoj ulozi i Garland će krajem 90-ih napustiti pisanje knjiga i posvetiti se pisanju scenarija, a kasnije i režiji.

Svoju nišu pronašao je upravo u znanstvenoj fantastici koju obrađuje na inovativan način, uspješno žonglirajući između žanrovskih pravila i uvođenja novih elemenata u taj žanr. To čini i u Devsu u kojoj se nadovezuje na odličnu Netflixovu seriju Dark kao i Predestination – fenomenalni projekt braće Spierg iz 2014. koji je deterministički koncept na velikom platnu doveo praktički do savršenstva.

I dok u Devsu daje kratki hommage kultnoj videoigri Dark Souls, vrijedi naglasiti da su na Garlanda od samih početaka jasno utjecale videoigre poput Resident Evila, a svojedobno je napisao i scenarij za igru Enslaved: Odyssey to the West.

Garland ovdje ambiciozno i na trenutke otvoreno pretenciozno postavlja filozofska pitanja sukoba slobodnje volje i determinizma, religije, teorije paralelnih svjetova, De Broglie-Bohmove ili Everettove interpretacije, pozivanje na rad fizičara Davida Deutscha kao i teorijske mogućnosti da se kroz kvantna računala mapira prošlost i predviđa budućnost. Dubokih tema u Devsu ne nedostaje, ali zatvoreni, donekle mračni svijet u kojem ih Garland smješta kao i uvođenje akcijskih i špijunskih elemenata, pomažu te teorije približiti gledatelju.

Od samog početka Garland ljudsku tragediju stavlja u središte priče i koristi je kao pokretač radnje i kreativni vrhunac dok motive otkriva postepeno tijekom osam epizoda kroz koje razotkriva i ključnu funkciju tajnovitog kvantnog računala te njegov puni potencijal.

Garland je u ovaj projekt ušao promišljeno, ciljano ga razvijajući upravo za televiziju i očito je jednako ciljano napao tehnooligarhiju te kroz manifest Devsa pozvao na demistifikaciju poduzetnika u i oko Silicijske doline te snažniju regulaciju njihovog rada.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

%d blogeri kao ovaj: