Katalonski reper Pablo Hasél već je tri godine u zatvoru zbog kaznenog djela poticanja na terorizam te vrijeđanja španjolske Krune i institucija. Osuđen je zbog svojih objava na društvenoj mreži Twitter i zbog pjesama objavljenih na platformi You Tube u kojima je oštro kritizirao i ismijavao kraljevsku obitelj i policiju, ali i spominjao terorističke organizacije na području Španjolske.

Hasél je osuđen 2018. od strane specijaliziranog suda Audiencia Nacional i tu je presudu 2020. potvrdio španjolski Vrhovni sud. Nakon što je Hasél odbio svojevoljno pristupiti izdržavanju kazne i utočište našao u sklopu zgrade Sveučilišta u Lleidi, u veljači 2021. godine uslijedilo je medijski vrlo popraćeno uhićenje te niz prosvjeda i sukoba s policijom u znak podrške hip hoperu.

Osobiti udarac nastojanjima Haséla da poništi presude i izađe na slobodu, nanio mu je u studenom 2023. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu koji nije prihvatio njegov zahtjev utvrdivši da njegov govor ne uživa zaštitu članaka 9. i 10. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ocijenivši njegov zahtjev očito neosnovanim i samim time nedopuštenim sukladno članku 35. Konvencije.

Povodom trogodišnjice zatvaranja Pabla Haséla, Amnesty International izašao je s priopćenjem u kojem je oštro osudio odluku ESLJP-a nazvavši ju udarcem na slobodu izražavanja i zaključivši da Španjolska treba provesti reformu kaznenog zakonodavstva kako bi ukinula odredbe koje slobodu izražavanja nesrazmjerno ograničavaju.

Na Zadnjem Polju smo prethodno pisali o kaznenim postupcima koji se diljem Europe vode protiv hip hopera, istaknuvši tom prilikom i slučaj Pabla Haséla, ali i još jednog španjolskog repera, Valtonyca, koji se zbog sličnih optužbi našao u egzilu u Belgiji kako bi izbjegao zatvorsku kaznu. Valtonyc i Hasél su sudjelovali u snimanju dokumentarca No Callarem u kojem redateljice Claudia Arribas i Violeta Octavio te redatelj Carlos Juan donose priču o progonjenim reperima u Španjolskoj.

Španjolski sudovi ocijenili su Hasélove tvitove i stihove kao glorifikaciju terorizma te kao poziv na nasilje ukazavši na konkretne objave u kojima reper, prema mišljenju suda, podržava nasilne metode obračunavanja s represivnim aparatom, prisjeća se ubijenih i uhićenih pripadnika terorističkih skupina dok Kralja optužuje za niz kriminalnih radnji i na taj način ga difamira. Nije problem u zauzimanju političkog stava, tvrde španjolski sudovi, već u vrijeđanju i pozivanju na nasilje.

Treba podsjetiti da je ESLJP tijekom 2022. godine jednako tako odbio zahtjev španjolskog repera Jorgea Lopeza koji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog pjesama u kojima potiče na terorizam. U predmetu Jorge Lopez v. Spain, ESLJP je ocijenio da takav govor nije zaštićen Konvencijom te da zbog dosega i društvenih mreža može mlade ljude potkanuti na nasilje.

Ipak, u poznatom predmetu Otegi Modragon v. Spain, u kojem je baskijski političar optužio Kralja da štiti i da je odgovoran za mučenja koje nad novinarima jedne redakcije provodi policija – ESLJP je zaključio da se radi o kršenju prava na slobodno izražavanje i kaznio Španjolsku zbog presude kojom je Otegi osuđen. ESLJP je zaključio da, kao političar, Otegi ima pravo kritizirati kraljevsku vlast premda opžube za mučenje nikada nisu dokazane.

U odluci u kojoj je zahtjev repera Haséla ocijenjen kao nedopušten, ESLJP ističe kako se ta dva predmeta ne mogu dovesti u korelaciju jer je, između ostalog, Otegi političar dok je Hasél reper.

“Podnositelj zahtjeva nije političar izabran od naroda već pjevač”, rezonira ESLJP.

Amnesty International ističe kako bi, prema međunarodnim standardima ljudskih prava, izražavanje trebalo dovesti do kaznenog progona samo ako ono stvarno predstavlja izravno poticanje, odnosno poticanje drugih na počinjenje konkretnih kaznenih djela i to s namjerom da ih se potakne na počinjenje takvih djela, uz razumnu vjerojatnost da bi takve radnje i počinili te uz jasnu i izravnu uzročnu vezu između izjave ili izražavanja i kaznenog djela.

Uhićenja i kazneni progoni na temelju nejasno definiranih kaznenih djela kao što je “veličanje terorizma” riskiraju kršenje prava ljudi na slobodu izražavanja i stvaraju učinak zamrzavanja javne participacije. Sva ograničenja slobode izražavanja moraju biti sadržana u zakonu i strogo nužna i razmjerna za postizanje legitimnog cilja u skladu s međunarodnim pravom. Trebalo bi ukinuti nejasne prijestupe poput “veličanja” ili “opravdavanja” terorizma, zaključuje Amnesty International.