Nevjerojatnih 22% redakcije američke dnevne novine The Los Angeles Times dobilo je obavijest o otkazu, što ovaj kolektivni višak čini jednim od najvećih u povijesti ove kuće koju su još davne 1881. godine osnovali Nathan Cole Jr. i Thomas Gardiner.

Ne možemo trpjeti godišnje gubitke na razini od 30 i 40 milijuna dolara i to bez jasnih znakova da povećavamo broj čitatelja, oglašivača i pretplatnika, sukus je izjave vlasnika Patricka Soon-Shionga koji je LA Times preuzeo 2015. godine i privremeno stabilizirao poslovanje.

Gotovo istovremeno, svjedočimo praktički gašenju kultnog mjesečnika Sports Illustrated koji je u slobodnom padu već godinama i čiji vlasnici su najavili brojne otkaze. Jednako tako, kultni glazbeni portal Pitchfork prestaje postojati kao posebna domena i nakon niza otkaza nastavlja djelovati tek kao rubrika na web stranici GQ-a.

Časopis Time zahvatio je otkazima 15% svoje sindikalizirane redakcije, televizijske kuće NBC i CNN dijele otkaze dok zaposlenici medijskog konglomerata Condé Nast štrajkaju po ulicama ne bi li spasili ono poslova što se još spasiti da. I dalje se prebrojavaju žrtve turbulentne 2023. godine na američkom medijskom tržištu pa je tako agencija Challenger, Grey & Christmas do kraja studenog izbrojala preko 20 tisuća izgubljenih radnih mjesta u ovoj industriji.

Negativni trend nisu spriječila ni brojna ulaganja i preuzimanja redakcija od strane privatnih investicijskih fondova poput KKR-a kao ni stotine milijuna koje su u medijske brendove uložili osviješteni filantropi poput Jeffa Bezosa u The Washington Post, Marca Benioffa u magazine Time ili Pierrea Omidyara kroz svoju First Look Media grupu.

Istraživanje Gallupa pokazalo je da je povjerenje Amerikanaca u medije na povijesno niskih 32%.

I dok dio američke javnosti likuje nad otkazima koji urednici i novinari dobivaju u korporativnim, tzv. srednjostrujaškim medijima, drugi dio upozorava na opasnosti koje dolaze s gašenjem novinarskih radnih mjesta koje bi mogli popuniti navijački nastrojeni politički simpatizeri ili čak i umjetna inteligencija poput ChatGPT-ja kojem je, primjerice, Axel Springer pružio ruku suradnje.

Povjerenje, kao najjača valuta u novinarskom poslu, bilježi snažan pad što u prijevodu znači manju čitanost, manji broj pretplatnika i manju zaradu od oglašivača. Čitatelji se za vijesti i komentare zbivanja sve češće okreću društvenim mrežama poput YouTubea, TikToka ili Rumblea gdje prate konkretna imena kojima vjeruju više nego filtriranim kabelskim vijestima ili stoljetnim novinskim kućama.

S padom povjerenja pada i utjecaj.

Vrijedi, pak, osobiti naglasak staviti na utjecaj korporatizma u medijima. Korporatizma koji je odigrao jednu od ključnih uloga u slobodnom padu povjerenja u medije, a samim time i povjerenja u novinarstvo kao poziv i struku sa “zadaćom obavještavanja javnosti o svim činjenicama važnima za spoznavanje svijeta, radi podizanja kvalitete života i radi boljega snalaženja ljudi u društvu i pojedinaca u međusobnim odnosima”, kako to lijepo sumira Hrvatska enciklopedija.

U knjizi Hedged: How Private Investment Funds Helped Destroy American Newspapers and Undermine Democracy, autorice Margot Susce, ova profesorica analizira povijest katastrofe američkog novinarstva, institucije koja bi trebala dati glas običnim građanima u demokraciji, a koju super-bogati pojedinci rastavljaju na proste faktore kroz hedge fondove i privatne investicijske tvrtke.

Susca iznosi tezu da je do krize u novinarskoj struci došlo prvenstveno zbog krize upravljanja i zbog menadžmenta kojem je više stalo do profita i vlasnika nego do čitatelja i javnosti kojoj bi trebali služiti. Razlozi ovog sunovrata su, dakle, endogeni po svojoj prirodi.

“Fokus je na stjecanju ekstremnog profita, na pripajanjima i preuzimanjima kompanija. Zatim dolazi do nevjerojatnog zaduživanja. Ljudi su najskuplja stavka u svakoj redakciji tako da ne čudi da su novinari prvi kojih se rješava”, izjavila je Margot Susce prozvavši osobito kompanije poput Alden Global Capital (Chicago Tribune, The Denver Post), Chatham Asset Management (Miami Herald) i Fortress Investment Group za osobito štetan, praktički strvinarski odnos prema lokalnim američkim medijima koje kupuju i onda prodaju za dijelove.

Sredinom prosinca 2023. u Zagrebu su predstavljeni rezultati istraživačkog projekta Jourlab naziva Novinari mogu i moraju bolje. Krajnji cilj je uspostava istraživačkog novinarskog laboratorija na FPZG-u koji će raditi na istraživanjima inovativnih novinarskih i redakcijskih praksi.

Stela Lechpammer, asistentica na Fakultetu političkih znanosti, u svojoj se disertaciji bavi upravo vjerodostojnošću hrvatskih novina i portala, pa se u prikazu rezultata istraživanja osvrnula upravo na to pitanje.

“Intervjui s novinarima i urednicima pokazali su da su oni svjesni važnosti vjerodostojnosti medija. Jedan od njih zaključuje, a i drugi su odgovori na tragu toga – da novinarski rad bez vjerodostojnosti nema smisla. No u isto vrijeme, probleme s padom vjerodostojnosti u medije te s padom kvalitete i novinarskih standarda ne povezuju s medijima u kojima oni sami rade, odnosno s mainstream medijima općenito. Problemi su za njih vezani uz neke portale, alternativne medijske izvore i društvene mreže. Upravo zato smo se i zapitali gledaju li novinari i urednici na medije kroz ružičaste naočale”, rekla je Lechpammer te zaključila kako novinari i urednici često pogrešno zaključuju da rast čitanosti na njihovim digitalnim platformama znači ujedno i rast vjerodostojnosti.

Ovaj odgovor koji je dobiven tijekom istraživanja Jourlaba je vrlo simptomatičan jer dojma smo da su novinarima glavna valuta – vjerodostojnost i povjerenje, a vlasnicima medija – čitanost i klikabilnost naslova. To su vrlo često i antipodi.

Čini nam se ponekad da su najveći neprijatelji novinara zapravo – mediji.